Američka vojska predana je izradi novije varijante svog sveprisutnog glavnog borbenog tenka (MTB) M1 Abrams. Izvorno je plan bio da ga vojska stvori potpuno od nule, no aktualna geopolitička stvarnost i mogući ogromni troškovi izrade natjerali su Pentagon na ponovno promišljanje htijenja i mogućnosti.

Sadašnji M1 Abrams je tenk treće generacije koji je dizajnirao nekadašnji Chrysler Defense i nazvan je po generalu Creightonu Abramsu, zapovjedniku u vojnim operacijama u Vijetnamu i potom načelniku glavnog stožera američke kopnene vojske. Zamišljen za moderno oklopno ratovanje, M1 Abrams je jedan od najtežih tenkova, čija posljednja varijanta M1A2 SEPv3 teži 73,6 tona.

Nakon što je početkom 1980-ih ušao u službu, uveo je nekoliko modernih tehnologija, uključujući turbinski motor, sofisticirani kompozitni oklop Chobham, računalni sustav za upravljanje paljbom, odvojeno skladište streljiva i nuklearno-biološko-kemijsku zaštitu za sigurnost četveročlane posade. Početni modeli M1 bili su naoružani topom M68 kalibra 105 milimetara, a kasnije varijante imaju licencno proizvedeni Rheinmetallov top oznake M256 i kalibra 120 milimetara.

Iako je riječ o jurišnom oružju niskog profila s punim gusjenicama koje omogućuje dominaciju u vatrenoj moći, neusporedivu sposobnost preživljavanja i agilno manevriranje, efekt šoka koji na bojištu mogu pružiti aktualni modeli SEP v2 i SEP v3 nisu dovoljni za ratovanje u budućnosti. Stoga je Pentagon ozbiljno prionuo razvitku varijante M1E3, a ona će se usredotočiti na poboljšane borbene sposobnosti i pobjedu nad budućim prijetnjama na bojnom polju 2040-ih i kasnije.

Odbacivanje Bidenove ideje o ekološki prihvatljivom pogonu

O nužnosti modernizacije glavnog borbenog tenka govorio je nedavno umirovljeni američki brigadni general Geoffrey Norman, danas na čelu General Dynamicsova Odjela za kopnene sustave, tvrtke koja je od Chryslera preuzela proizvodnju Abramsa. 'Smatramo da buduća bojišta postavljaju nove izazove za tenkove dok proučavamo nedavne i tekuće sukobe. Moramo optimizirati Abramsovu pokretljivost i sposobnost preživljavanja kako bismo omogućili tenku da se nastavi približavati i uništavati neprijatelja kao vrhunski predator na budućim ratištima', rekao je.

Govoreći o ključnim osobinama budućeg tenka, Norman je istaknuo želju vojske da smanji Abramsovu težinu sa 73 na manje od 60 tona, ali je taj zahtjev ocijenio 'pomalo agresivnim'. Njegovim ocjenama pridružio se general-bojnik Glenn Dean, izvršni direktor programa za zemaljske borbene sustave Kopnene vojske SAD-a, smatrajući da Abrams više ne može povećati svoje sposobnosti bez dodavanja težine. Dean smatra da je nužno smanjiti njegov logistički otisak jer je rat u Ukrajini istaknuo kritičnu potrebu za integriranom zaštitom posada, izgrađenu iznutra umjesto dodavanja izvana.

Prema pisanju Defense Newsa, vjeruje se da će M1E3 imati pogonske sklopove koji uključuju hibridnu spremnost u cilju smanjene potrošnje goriva, kao i poželjnih mogućnosti bešumnih promatračkih misija, koje ponekad traju danima, ali i tihe vožnje kako bi se izbjeglo otkrivanje. Međutim, kao što vojska prigovara, novi glavni borbeni tenk neće biti spreman za rad ako hibridni električni pogonski sklop ne može postići velike brzine. Pritom u vojsci naglašavaju da se aktualni Abramsovi modeli mogu probijati kroz crte obrane pri vrlo velikim brzinama za tenkove.

Vojni analitičari dodaju da odluka o prihvaćanju hibridnog pogonskog sklopa nije samo u tome da se Abrams učini tišim, a samim time i ubojitijim na bojnom polju, već da je riječ o nusproduktu opsesije administracije predsjednika na odlasku Joea Bidena da sve učini ekološki prihvatljivim. Valja napomenuti da američka vojska izbjegava zamke potpuno električnog glavnog borbenog tenka tako što pogonski sklop pretvara u hibridni, iako sve veća skupina obrambenih stručnjaka želi potpunu elektrifikaciju borbenih vozila.

Ideje vođene ruskim iskustvima iz Ukrajine

Hibridni motor se, naime, ne mora puniti kao što to čine električna vozila jer radi na plinski pogon s mogućnošću rada na struju, premda je učiniti glavni borbeni tenk tišim uvijek pozitivno rješenje. U vojsci su uvjereni da hibridni pogonski sklop i smanjena težina pridonose potencijalnoj visokoj upravljivosti M1E3, što je ključni aspekt Abramsove obitelji glavnih borbenih tenkova.

Uz ove promjene, vojska u M1E3 želi ugraditi kupolu s daljinskom ili opcionalnom posadom kako bi se uštedjelo na prostoru. U razmatranju je i automatski punjač, a Amerikanci ga izbjegavaju zbog negativnih sovjetskih i ruskih iskustava s ovom tehnologijom. Pojašnjenja radi, automatski punjač je sustav koji mehanički puni streljivo u glavni top te zahtijeva manji fizički napor posade ionako pod borbenim stresom.

Nadalje, on povećava vrijeme ponovnog punjenja i učinkovitost, povećavajući tako i ubojitost protiv tenka koji nema autopunjač. Barem bi to tako trebalo funkcionirati na papiru. Međutim u užurbanoj borbi automatski punjači se vrlo lako kvare. Prema ruskim iskustvima, nakon što automatski punjač sklizne sa svojih tračnica, nemoguće je ručno puniti top granatama pa tenk postaje borbeno neučinkovit.

Kada je u pitanju obrana, M1E3 bi trebao imati integrirani sustav aktivne zaštite i vozila i njegove posade. Ipak, zasad je ostalo nedorečeno na koji način bi se trebao obraniti od jeftinih bespilotnih letjelica i protutenkovskih projektila, a koji, barem prema viđenom na ukrajinskim bojištima, uništavaju tenkovski oklop kao od šale. Iz istog razloga Rusi još uvijek ne namjeravaju slati u borbu svoj najmoderniji tenk T-14 Armata dok je njihov T-90M redovita meta ukrajinskih dronova i Javelina.

Kao jedno od rješenja za problem neprijateljskih dronova predlaže se integracija oružja usmjerene energije, poboljšane sposobnosti zapovijedanja, kontrole i umrežavanja, sposobnost komunikacije s prijateljskim bespilotnim letjelicama i ugradnja sustava umjetne inteligencije za upozoravanje posade na dalekosežne prijetnje. Za obranu pak od protutenkovskog naoružanja razmišlja se o poboljšanoj tzv. hard kill zaštiti oklopa, po uzoru na izraelski sustav Trophy, mogućnostima uparivanja s robotskim vozilima i sposobnostima maskiranja kako bi se smanjili toplinski i elektromagnetski potpisi vozila.