Brojni svjetski mediji izvijestili su ovih dana da Trumpova administracija raspravlja o velikoj vojnoj paradi koja bi ovog ljeta bila održana u američkom glavnom gradu, što je dugogodišnji san aktualnog predsjednika Sjedinjenih Država. Prema Trumpovoj ideji, proslava njegova rođendana 14. lipnja ujedno bi bila prilika za obilježavanje 250. obljetnice osnutka američke vojske.

Bijela kuća je, međutim, demantirala navode o objedinjenju proslave predsjednikova rođendana i te okrugle obljetnice američke vojske, istaknuvši da 'nema zakazane vojne parade'. Unatoč službenom poricanju iz Bijele kuće, gradonačelnica Washingtona, D.C., Muriel Bowser potvrdila je na nedavno održanoj konferenciji za novinare da je obaviještena o mogućem događaju, iako tvrdi da su joj upućeni detalji o proslavi bili vrlo oskudni.

Bowser je istaknula kako se čini da se planovi pozivaju na vojnu paradu koja bi se protezala od Pentagona do Bijele kuće, primijetivši da bi teška vojna oprema vjerojatno prouzročila milijunsku štetu na ulicama američke prijestolnice. Dodala je i da su dužnosnici Trumpove administracije kontaktirali s vošingtonskom radnom skupinom za posebne događaje.

Takis Karantonis, čelnik okruga Arlington u saveznoj državi Virginiji, u kojem su smješteni Pentagon i Nacionalno groblje Arlington, rekao je da je tajna služba stupila u kontakt s okrugom kako bi započeli razgovore o sigurnosti parade. No dodao je da još uvijek nije jasan njezin opseg. Uz to, pozvao je na solidarnost američke vlade s aktivnim vojnicima i veteranima američke vojske te članovima njihovih obitelji koji su već izgubili ili bi mogli izgubiti posao zbog nedavnih federalnih odluka o rezanju proračunskih sredstava.

Inspiriran francuskom paradom za Dan pada Bastille

Pukovnik David Butler, savjetnik za komunikacije načelnika Glavnog stožera kopnene vojske SAD-a, rekao je da je 'još prerano reći hoćemo li imati paradu ili ne, ali radimo s Bijelom kućom, kao i s nekoliko vladinih agencija kako bismo slavlje učinili događajem na nacionalnoj razini'.

Trump je još u svom prvom mandatu predložio veliku vojnu paradu u Washingtonu nakon što je 2017. gledao mimohod francuske vojske u Parizu tijekom Dana pada Bastille, kojim se svakog 14. srpnja obilježava ustanak naroda protiv potlačenosti tijekom Francuske revolucije. Američki predsjednik je nakon što je prisustvovao dvosatnoj povorci duž Avenije Champs-Elysees rekao da želi još veličanstveniji događaj na vošingtonskoj Aveniji Pennsylvanija.

No željena parada nije održana zbog očekivanih troškova koji su premašivali 92 milijuna dolara, kao i zbog brojnih logističkih izazova. Trump je pak za odluku o njezinu otkazivanju optužio lokalne političare navodeći da su joj namjerno podignuli cijenu.

Prema izvorima bliskim Trumpu, očekuje se da bi ovogodišnja parada započela svečanim postrojavanjem pripadnika svih rodova američke vojske kod Pentagona, nakon čega bi se mimohod nastavio ulicama glavnog grada sve do Bijele kuće. Prema zamislima organizatora, svečanost bi uključivala niz aktivnosti i prikaza vojne opreme, a ona bi bila izložena u parku National Mall, uključujući oklopna vozila i borbene helikoptere te prelete borbenih aviona.

Posljednja vojna parada u Washingtonu održana je 8. lipnja 1991. povodom Nacionalne proslave pobjede kako bi se obilježio završetak Prvoga zaljevskog rata. Bila je to najveća američka vojna parada od Drugoga svjetskog rata te je u njoj sudjelovalo 8000 sudionika operacije Pustinjska oluja. Mimohod je predvodio general Norman Schwarzkopf kao zapovjednik operacije kojom je uništena iračka vojska nakon što je u kolovozu 1990. zaposjela Kuvajt.

Parada mjesec dana nakon atentata na predsjednika

Parada je održana na prostranim vošingtonskim avenijama Constitution i Pennsylvania te se protezala preko Memorijalnog mosta, a u njoj su sudjelovali i veterani Vijetnamskog rata, dotad posljednje veće ekspedicijske intervencije američke vojske. Složena parada, u kojoj su sudjelovala vozila za prijevoz taktičkog protuzračnog sustava MIM-104 Patriot, stajala je tadašnjih 12 milijuna dolara, što bi danas iznosilo 28 milijuna dolara, a naišla je na brojne kritike neistomišljenika jer su je smatrali odveć militarističkom.

Na Petoj aveniji u New Yorku, 45 godina ranije, održana je Parada pobjede kako bi se proslavio završetak Drugoga svjetskog rata. Predvodilo ju je 13.000 pripadnika slavne 82. zračno-desantne divizije, a ona je sudjelovala u borbama u sjevernoj Africi, Italiji, iskrcavanju u Normandiji, operaciji Market Garden, bitki u Ardenima te završnim operacijama u Njemačkoj. Na paradi su sudjelovali tenkovi Sherman i samohodne haubice, a formacija transportnih C-47 vukla je zračno-desantne jedrilice.

Sudionici su vježbali nekoliko mjeseci tri puta dnevno, a svečana povorka započela je na Trgu Washington i kretala se Petom avenijom u duljini od oko 6,5 kilometara. Marš američkih padobranaca pratile su brojne filmske kamere, međutim časopis Life izvijestio je da je parada bila 'čudno prigušena' te je za manjak euforije okrivio organizatore koji nisu pozvali pripadnike i ostalih postrojbi. Majstori ceremonije su se pak opravdali time da se većina vojnika u siječnju 1946. već 'skinula' i vratila svojim civilnim životima.

New York je bio domaćin vojne i civilne parade i 1942. godine, kada je održan mimohod u znak potpore mobilizaciji u Drugome svjetskom ratu. Nazvana 'New York u ratu', ona je okupila oko pola milijuna sudionika i prostirala se od Trga Washington preko Pete avenije do 79. ulice te ju je uživo promatralo oko 2,5 milijuna gledatelja. U njoj su, bez obzira na to što je tadašnji američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt proglasio rat Njemačkoj i Italiji, sudjelovali i američki Nijemci i Talijani. Japanci su pak bili isključeni iz marša, što je dovelo do prigovora Američke unije za građanske slobode.

Prva zabilježena masovna vojna parada u SAD-u odvijala se 24. svibnja 1865. godine u Washingtonu, nakon pobjede Unije u Američkom građanskom ratu. U maršu su sudjelovale najelitnije postrojbe Unije kako bi primile pohvale brojnih političara, dužnosnika i istaknutih građana, među kojima i tadašnjeg američkog predsjednika Andrewa Jacksona, mjesec dana nakon atentata na njegova prethodnika Abrahama Lincolna.