U svom godišnjem pismu dioničarima Berkshire Hathawaya Warren Buffet, član Upravnog odbora, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, dao je prošlog tjedna preporuku za ulaganje u istu što je mnoge iznenadilo jer inače nije sklon preporučavaju tehnoloških kompanija. Procjene govore da je Airbnb vrijedi oko 20 milijardi dolara.

'Airbnb posluje u sivoj zoni u Europi, a samim tim i Hrvatskoj prvenstveno jer posluje s iznajmljivačima od kojih veliki dio uopće nije prijavljen. Definitivno su izašli iz okvira legalnog poslovanja i to su europski turistički djelatnici prepoznali kao problem. Njihov, ali ne samo njihov, već značaj svih velikih portala tog tipa, preko kojih gosti obavljaju rezervacije sve je veći, ali rastu i njihove provizije. Da se razumijemo svaka kuna koja uđe u Hrvatsku poboljšava našu financijsku sliku i na neki način se potroši kod nas, ali uvijek ostaje činjenica da takvi iznajmljivači ne plaćaju PDV, a kolateralne žrtve toga su i legalni iznajmljivači koji ulažu u legalni biznis, plaćaju sve namete, a ovi drugi to ne rade', kazao je Nedo Pinezić iz Zajednice obiteljskog smještaja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Napominje kako je takvo poslovanje posebno izraženo u velikim gradovima u Europi, pa ni Hrvatska nije iznimka.

Split i posebno Zagreb tu odskaču. Država i inspekcije tu bi trebale reagirati, uvesti češće kontrole, a kako će se stvari nastojati regulirati i kako će EU pokušati zaštiti sebe možda ćemo znati nešto više nakon ITB-a', napominje Pinezić.

Dodaje da je jedan od načina istiskivanja sive ekonomije i vezivanje, primjerice, kupovine ulaznica za festivale poput Ultre u paketu sa smještajem preko legalnih iznajmljivača.

'Pariz recimo ima jedan tjedan u godini kada osigurava besplatan ulaz u muzeje za turiste. Uvjet da dobijete paket besplatnih ulaznica je da kupite legalan smještaj. Ako takve stvari mogu postojati u Europi ne znam zašto ne bi i kod nas zaživjele', smatra Pinezić.

Udio online booking posrednika preko koji gosti dolaze konstantno raste, a Pinezić kaže kako se procjenjuje da je desetak najvećih u Hrvatskoj uzelo oko trideset posto tržišta. Za razliku od nekih drugih igrača na tržištu Airbnb u Hrvatskoj najviše radi sa privatnim smještajem (sobe, apartmani, stanovi), a puno manje s hotelima i hostelima.
Andrija Pirnat, vlasnik zagrebačkog Swansky Mint hostela, jedan je od iznajmljivača koji radi s Airbnb-om. Kaže kako je zadovoljan sa suradnjom s njima, ali da udio gostio koji stiže preko njih u hostel nije velik.

'Manji je od deset posto. Mi nismo njihova ciljana skupina, oni su više orijentirani na male iznajmljivače soba i apartmana. Gosti koji su stizali preko njih bili su iz svih dijelova svijeta, ali recimo, imali smo i još uvijek imamo puno gostiju iz Južne Koreje, ali nijedan nije došao preko njih', napominje Pirnat.

Dok s jedne tradicionalne agencije polako nestaju s tržišta, a on line posrednika u smještaju sve je više nameće se pitanje je li im se kako moguće suprotstaviti ili je to bitka koja je unaprijed izgubljena s obzirom na marketinški kapital s kojim raspolažu i akrobacijama koje izvode kako bi zadržali vodeće pozicije na raznim internetskim tražilicama.

Marijan Osredečki, vlasnik zagrebačkog Chillout hostela, drži da vodeći on line igrači za posredovanje pri smještaju polako ali sigurno postaju monopolisti koji svoje provizije podižu pa one ne iznose kao nekad nekoliko posto već se penju i do dvadeset posto.

'U poziciju su da diktiraju tempo i 'reketare' iznajmljivače. Njih nekoliko imaju monopol na tržištu i o njima su posebno ovisni mali iznajmljivači. Korisnici usluga taj monopol u konačnici ne osjete, ali osjete oni koji iznajmljuju jer je njihova zarada u konačnici manja', pojašnjava Osredečki.

Pinezić dodaje da je za iznajmljivače ključ u dvije stvari; da ne ovise samo o jednom kanalu prodaje i da i je gost nositelj reklame.

'Usmena predaja najbolja je reklama. Nakon nje obično ide i direktan kontakt u kojem nema posrednika. Velike igrače nemoguće je istisnuti, ali njihov utjecaj se može smanjiti ako imate domaću jedinstvenu digitalnu platformu za pretraživanje na kojoj će se nuditi nešto više od samog smještaja, mjesto na kojem možete kupiti i autobusne karte, karte za muzeje i na kojem će se nuditi nešto više u paketu od samog smještaja kojeg oni prodaju. Hrvatska je proteklih dvadeset godina to propustila napraviti, danas nam je nužan je popis inventure svih kapaciteta, objedinjavanje na jednom mjestu radi lakšeg traženja i prodaje. Na taj način i s velikim ulaganjima može se napraviti dosta toga', zaključio je Pinezić.