Dugotrajna politička previranja prijete potkopati bugarske težnje za priključenjem eurozoni 2024. u jeku dvoznamenkaste inflacije i visokih cijena energije i mogla bi voditi ublažavanju stava Sofije prema ruskom ratu u Ukrajini.

Glasanje je počelo u 7 sati ujutro i završava se u 20 sati. Izlazne ankete bit će objavljene nakon što se birališta zatvore, a prvi djelomični službeni rezultati očekuju se u jutarnjim satima u ponedjeljak.

Ankete javnog mnijenja sugeriraju da bi u novi parlament moglo ući do osam političkih stranaka, a stranka desnog centra GERB bivšega dugogodišnjeg premijera Bojka Borisova vodi s oko 25-26 posto glasova.

Baš kao i prošle godine očekuje se da će Borisov, koji je obećao donijeti stabilnost i biti "jači od kaosa", imati problema naći koalicijske partnere među glavnim suparnicima koji ga optužuju da je dopustio jačanje korupcije za vrijeme svoje desetogodišnje vladavine koja je završila 2021.

Stranka Nastavljamo promjene (PP) reformističkog premijera Kirila Petkova, čija je koalicijska vlada pala u lipnju, druga je sa 16-17 posto glasova u anketama.

Ne uspije li se formirati funkcionalna vlada, država članica EU-a i NATO-a bila bi prepuštena privremenoj administraciji koju bi imenovao Rusiji prijateljski nastrojeni predsjednik Rumen Radev.

Novi prijevremeni izbori ili tehnokratska vlada

Međutim, analitičari kažu da bi političke stranke, svjesne ekonomskih rizika zbog rata u Ukrajini, teške zime pred nama i frustracije birača političkom nestabilnošću, mogle odbaciti razlike među sobom i odlučiti se za tehnokratsku vladu.

"Sastavljanje vlade bit će teško i zahtijevat će ozbiljne kompromise", rekao je Daniel Smilov, politički analitičar Centra za liberalne strategije.

Potpora tradicionalnim strankama poput stranke etničkih Turaka MRF i Petkovljevih saveznika - socijalista i protukorupcijske Demokratske Bugarske - ostaje relativno nepromijenjena od prošlih izbora u studenom.

Petkovljeva vlada predvođena PP-om zauzela je prema Rusiji neuobičajeno oštar stav za Bugarsku koja je tradicionalno održavala prijateljske veze s Moskvom. Odbila je, na primjer, platiti ruski plin rubljama nakon čega je Gazprom prekinuo opskrbu.

Skupina koja je doživjela veću promjenu je proruski ultranacionalistički Preporod, koji se čvrsto protivi usvajanju eura i želi vidjeti Bugarsku izvan NATO-a. Prema anketama, potpora Preporodu više je nego udvostručena na oko 11-14 posto glasova.

Očekuje se da će odaziv na izbore biti nizak, a mnogi birači ogorčeni su zbog unutarnjih političkih sukoba.

"Nadam se da će se svi Bugari urazumiti ... kako bismo izabrali stabilnu vladu, ali nažalost ono što vidim ne obećava", rekla je 55-godišnja odvjetnica Julia Grozeva.