Bugarskom trenutno upravlja tehnička vlada izrazito prozapadnog premijera Kirila Petkova, američkog đaka koji je diplomirao na prestižnom američkom sveučilištu Harvard. Nakon što je Rusija napala Ukrajinu Petkov je, neočekivano za Sofiju, zauzeo izrazito tvrd proturuski stav - posebno ako se imaju u vidu kulturološke, religijske i povijesne veze koje dijele dvije crnomorske susjede.

Desetljećima je sposobnost Moskve da utječe na odluke u Sofiji počivala na dva stupa. Prvi je proruski javni sentiment koji datira iz 19. stoljeća, kada je Rusija igrala ključnu ulogu u ponovnom uspostavljanju neovisnosti Bugarske. Drugi je dominacija Rusije nad raznim dijelovima bugarskog energetskog sektora, uključujući naftu, plin i nuklearnu energiju. Za izgradnju oba stupa bila su potrebna desetljeća i tek tjedni da se sruše nakon invazije Kremlja na Ukrajinu u veljači 2022.

Petkovljeva reformistička vlada pala je krajem lipnja. Njezin kraj navodno je potpomognut iz Kremlja, a vjeruje se da bi odlazak Petkova trebao zaustaviti proturuski kurs u Sofiji i vratiti brod na ustaljenu liniju. No dok on pokušava oformiti novu koaliciju kako bi izbjegao nove izbore, četvrte u nešto više od godinu dana, što stručnjaci smatraju nemogućom misijom, donio je odluku koja je dobrano zaljuljala bugarski politički brod. Petkov je, naime, odlučio protjerati čak 70 ruskih diplomata pod optužbom za špijunažu. Odluka je izazvala snažne reakcije. I dok jedni smatraju da će ekonomski i politički naštetiti zemlji, dugi vjeruju da je ovo prava prilika da se zemlja otrgne iz ruskog zagrljaja koji je guši dug niz godina.

Proruski orijentirani socijalisti (bivši komunisti), koju su do sada bili dijelom Petkovljeve vlade, odmah su odbacili mogućnost da podrže bilo kakvu njegovu novu vladu nakon protjerivanja ruskih diplomata. Naravno, i Kremlj je najavio snažan odgovor, a već su prestali izdavati turističke vize za bugarske državljane koji žele posjetiti Rusiju.

Teorija o osobnoj osveti

Mnoge teorije kolaju o tome zašto je baš Bugarska prva krenula u snažan obračun s Moskvom doslovno kidajući međusobne diplomatske veze. Najraširenija je teorija o osobnoj osveti. Petkov je optužio rusku veleposlanicu u Sofiji Eleonoru Mitrofanovu da stoji iza izglasavanja nepovjerenja njegovoj reformističkoj vladi 23. lipnja ove godine.

'Bila mi je čast biti premijer ove vlade koju su srušili Peevski, Borisov, Trifonov i Mitrofanova', rekao je tada Petkov.

Referenca se odnosila na Deljana Peevskog, političara, oligarha i medijskog mogula iz Pokreta za prava i slobode koji zastupa interese turske manjinske zajednice u Bugarskoj, a nalazi se pod američkim sankcijama zbog sumnje na korupciju; Bojka Borisova, bivšeg dugogodišnjeg premijera i čelnika stranke desnog centra GERB, i Slavija Trifonova, popularnog pjevača koji vodi populistički pokret Ima jedan narod i čija je promjena strane zapravo uzrokovala pad vlade.

Da Kremlj ima prste u padu bugarske vlade, govori i izjava veleposlanice Mitrofanove kojom je prije koji dan na bugarskoj nacionalnoj televiziji poručila Petkovu da bi imao dug politički život da je promijenio retoriku i da nije govorio na način na koji govori.

Bugarski tisak pisao je da se njezina izjava može protumačiti kao izravna prijetnja Rusije, sugerirajući da bi Petkov, da se blagonaklono ponašao prema Kremlju, dugo ostao u bugarskoj politici. Ubrzo je iz vlade puštena i vijest da bugarske tajne službe imaju podatke koji pokazuju da Rusija mjesečno plaća javnim osobama, novinarima i političarima da šire svoju propagandu u zemlji. Ruska država navodno ih je plaćala da oblikuju javno mnijenje.

Koliko mogu prkositi Kremlju?

Pitanje je koliko Bugarska može prkositi Kremlju jer je gotovo u potpunosti ovisna o plinu iz Rusije. Zemlja troši oko tri milijarde prostornih metara plina godišnje, od čega je preko 90 posto dolazilo iz Rusije.

Gazprom je 27. travnja prekinuo isporuke plina Bugarskoj i Poljskoj zbog odbijanja plaćanja u rubljima. Bugarska od tada očajnički pokušava pronaći druge dobavne pravce. Petkov je u pregovorima s Azerbajdžanom o povećanju isporuke plina i nastoji dogovoriti opskrbu preko LNG terminala u Grčkoj i Turskoj. Također je pozvao EU na zajedničku kupnju plina kako bi cijene bile konkurentnije.

Očekuje se da će sastav sljedeće vlade povećati utjecaj proruskih političara. Kao rezultat toga Bugarska bi uskoro mogla sklopiti novi dogovor s ruskim Gazpromom i smanjiti pomoć Ukrajini, potkopavajući solidarnost EU-a s tom državom nakon ruske agresije.