"Diversifikacija ulaganja i profesionalno ulaganje imovinom dopirinijelo je da ni značajni poremećaji kao i oni generirani problemima u koncernu Agrokor nisu doveli do velikog pada vrijednosti imovine fondova i nisu imali presudni utjecaj na ostvarene prinose", kazao je Buk u ime OMF-a.

Vrijednosi papiri koncerna Agrokor predstavljali su mali udio u imovini mirovinskih fondova i nikad nisu prelazili 1,5 posto ukupne imovine, dodao je Buk naglasivši da ni na koji način nisu mogli značajnije utjecati na buduće mirovine.

"Današnja izloženost prema Agrokoru mjeri se u promilima", rekao je Buk i istaknuo kako mirovinski sustav nije ugrožen zbog Agrokora.

Kako je naveo, krajem 2017. godine u OMF-ima bilo je 1,44 milijuna članova, a ukupna imovina pod upravljanjem iznosila je 91,9 milijardi kuna što je povećanje od 9,2 posto u odnosu na 2016. Od tih gotovo 92 milijarde kuna 31 milijarda kuna predstavlja zaradu koju su mirovinski fondovi zaradili za svoje članove i pripisali na njihove osobne račune.

Fondovi su u protekloj godini ostvarili prinose od 4,57 posto u fondovima kategorije A, 3,06 posto u fondovima kategorije B te 6,1 posto u fondovima kategorije C, a apsolutna zarada za naše članove iznosila je preko 2,7 milijarde kuna.

"Hrvatski mirovinski fondovi spadaju u sam vrh po ostvarenim realnim prinosima u zemljama Europe i imaju bolji realni prosječni prinos u zadnjih 10 godina od većine članica OECD-a", pohvalio se Buk pozivajući se na istraživanje OECD-a.

Branimir Bunjac (Živi zid) istaknuo je da drugi mirovinski stup ima prinose, ali i takozvane tranzicijske troškove koji su, tvrdi, viši nego prinosi. "Ti troškovi ogledaju se u povećanju javnog duga države. Kad zbrojimo plus i minus država je u minusu nekoliko desetina milijardi kuna, nema dobitka iz drugog stupa", rekao je. Upozorio je i naknade mirovinskih fondova koje godišnje iznose 400 milijuna kuna.

Bunjca je zanimalo i kolike su godišnje plaće predsjednika uprava OMF-a, na što mu je Buk kazao da se svi podaci o primanjima nalaze u revizorskim izvješćima na mrežnim stranicama fondova.

Silvano Hrelja ( HSU) je rekao da će, bez obzira na jedan, dva ili tri mirovinska stupa mala plaća dati malu mirovinu, te smatra da je potrebna konstruktivna rasprava o tome kako potaknuti mirovinske fondove da budu kvalitetniji u radu.

Boris Lalovac (SDP) drži da bi osim u državne obveznice, fondovi trebali više ulagati u gospodarstvo odnosno infrastrukturu, energetiku ili primjerice sudjelovati u privatizaciji HEP-a. Prinosi na državne obveznice dugoročno ne mogu biti veći jer, kako je pojasnio, težnja je svake vlade smanjivati prinose na državne obveznice čime će se smanjiti i prinosi fondovima.

Vezano za ograničenja strukture ulaganja mirovinskih fondova, Ivan Šuker (HDZ) smatra da bi trebalo promišljati o promjeni zakona, ali kako ističe tada bi odgovornost uprava trebala biti veća.

Konstatirao je i kako se raspravlja o gotovo 100 milijardi imovine hrvatskih građana a sabornica je gotovo prazna.

Ivan Lovrinović (PH) upozorio je da imovina četiri obavezna mirovinska fonda iznosi oko 92 milijarde kuna, od čega je 66 milijardi u obveznicama Republike Hrvatske, što zapravo znači da je 72 posto imovine mirovinskih fondova državni dug. Lovrinović predlaže mirovinski sustav sa samo dva stupa i to prvi kao stup međugeneracijske solidarnosti te drugi koji bi bio dobrovoljni, što je u sadašnjem sustavu treći stup.

Državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Majda Burić završno je najavila skoro predstavljanje mirovinske reforme kojoj je cilj, kako je rekla, postizanje adekvatnosti mirovina i dugoročna održivost mirovinskog sustava.

Unutar mirovinske reforme, dodala je, bit će riješen i dodatak na mirovine od 27 posto.