U odnosu na izvanredno uspješnu 2016. godinu, u protekloj godini obvezni mirovinski fondovi ostvarili su znatno skromnije zarade. Pritom je najlošije prošla većina osiguranika koja drži ušteđevinu u fondovima kategorije B. Najzadovoljniji pak mogu biti članovi konzervativnih fondova kategorije C te oni koji su štednju povjerili menadžerima Erste Plavog fonda
Na slabiju izvedbu obveznih mirovinskih fondova utjecale su povijesno niske kamatne stope na obveznice i ostale vrijednosne papire s fiksnim prinosom, ali i gubici na dionicama Agrokorovih kompanija.
Ovisno o kategoriji fonda, prosječni prinosi u protekloj godini varirali su od 3,21 do 6,2 posto.
Najslabije rezultate donijeli su fondovi kategorije B, u kojima za mirovinu štedi većina hrvatskih građana. Prosječni prinos četiri B mirovinska fonda iznosio je 3,21 posto, a za usporedbu, u 2016. dosegnuo je gotovo sedam posto.
vezane vijesti
Pritom su najuspješniji bili menadžeri Erste Plavog fonda s prinosom od 5,37 posto, a osjetno su podbacili upravitelji AZ fonda, koji su na imovini zaradili tek 1,44 posto.
Fondovi kategorije A, namijenjeni osiguranicima sklonijima većem riziku, ostvarili su nešto više prinose nego oni kategorije B, ali je kod njih negativna razlika u odnosu na 2016. bila još veća.
Prosječni prinos u kategoriji A iznosio je 4,76 posto dok je u 2016. bio dvoznamenkasti (11,8 posto). Najuvjerljivije rezultate postigli su menadžeri Raiffeisen fonda (7,34 posto). Slabije rezultate od prosjeka bilježe PBZ CO i Erste Plavi, a na dnu je AZ fond s prinosom od 3,49 posto.
U kategoriji C, namijenjenoj štedišama koji su se već približili mirovini, rezultati su puno bolji. Prinos četiri konzervativna fonda u prosjeku je iznosio 6,2 posto, što predstavlja odličan rezultat s obzirom na nizak stupanj rizika. Najuspješniji, Erste Plavi fond svojim je osiguranicima zaradio 7,53 posto na uloženu imovinu. Natprosječne rezultate ostvario je i Raiffeisen fond, a najlošije su prošli članovi PBZ CO fonda.
Kada se promatra duži rok, zarade su puno ujednačenije. Fondovi kategorije B od početka rada 30. travnja 2002. ostvarili su prosječni godišnji prinos od 5,78 posto. Po uspješnosti prednjači Erste Plavi s prinosom od 6,16 posto, a natprosječni rast vrijednosti (5,95 posto) bilježi i Raiffeisen fond. Najniži prinos (5,28 posto) ima PBZ CO fond, a malo ispod prosjeka je i AZ fond.
U prinosima prednjače fondovi kategorije A, koji su od početka rada 21. kolovoza 2014. postigli prosječni godišnji rast od 9,03 posto. U ovoj kategoriji najuspješniji je PBZ/CO fond s prinosom od 9,80 posto, a zarade ostalih fondova variraju u uskom rasponu od 8,85 posto do 9,15 posto.
Fondovi kategorije C u nešto više od tri godine rada bilježe prosječni godišnji prinos od 6,97 posto. U ovoj kategoriji po uspješnosti odskaču Raiffeisen i Erste Plavi dok ostali fondovi bilježe nešto slabije rezultate od prosjeka.
Krajem studenog četiri hrvatska obvezna mirovinska fonda (OMF) imala su ukupno 1,84 milijuna članova, što je oko 57,5 tisuća više nego krajem lanjskog studenog, dok je imovina fondova dosegnula 90,7 milijardi kuna.
Od tog iznosa 66,5 milijardi kuna čine uplate doprinosa, a 24,2 milijarde kuna zarada je koju su fondovi ostvarili ulaganjem prikupljenih sredstava.
Glavnina imovine fondova (66,8 milijardi kuna ili 73 posto) uložena je u domaće državne obveznice dok je u domaće dionice uloženo ukupno 10 milijardi kuna (11 posto). U inozemne vrijednosne papire plasirano je 9,7 milijardi kuna, pri čemu je najveći dio (5,5 milijardi kuna) uložen u dionice.
