REZULTATI PRVIH ŠEST MJESECI

Treba li nas brinuti lošije poslovanje fondova u čijim su rukama naše mirovine?

25.08.2017 u 19:43

Bionic
Reading

Obvezni mirovinski fondovi u prvoj polovici godine nisu briljirali. Podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) pokazuju kako su u najvećoj kategoriji B (umjereno rizična ulaganja) dva fonda, AZ OMF i PBZ CO, završila s negativnim prinosima, dok su Erste Plavi i Raiffeisen OMF u neznatnom plusu.

Glavni razlog lošeg rada fondova utjecaj je krize u Agrokoru, ali iz mirovinaca tvrde da nema razloga za brigu. U prvih šest mjeseci najveći minus od 0,73 posto zabilježio je AZ OMF. Slijedi PBZ CO s -0,60 posto. Pozitivan prinos imali su Erste Plavi (+0,68 posto) i Raiffeisen (+0,71 posto).

Postavlja se pitanje trebaju li nas brinuti tako loše performanse fondova koji se skrbe za naše mirovine?

Iz Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima (UMFO) kažu kako je šestomjesečno razdoblje prekratak period da bi se na osnovi njega mogli donositi sudovi o uspješnosti rada fondova.

'Prinose mirovinskih fondova treba promatrati u dugom roku s obzirom na to da se radi o industriji koja ima dugoročan horizont ulaganja. Oscilacije na tržištu nisu neuobičajena pojava, stoga ne treba promatrati rezultate na malom vremenskom uzroku. U prvih šest mjeseci razumljivo je značajan utjecaj Agrokora. Same vrijednosnice iz Agrokora nisu puno utjecale jer ih fondovi nisu imali u značajnim količinama, ali su pale druge vrijednosnice koje nisu povezane s Agrokorom', objasnili su za tportal iz UMFO-a.

Ukazuju na to da je situacija već puno bolja kad se uzmu rezultati za sedam mjeseci 2017., a još pozitivnija u periodu od godinu dana. 

Tako su, prema podacima HANFA-e, od siječnja do srpnja tri fonda u plusu: PBZ CO +0,04 posto, Erste Plavi +1,12 posto i Raiffeisen +1,21 posto, dok je jedino AZ OMF u minusu od 0,40 posto.

Kad se uzme godina dana, tada svi fondovi u kategoriji B imaju pozitivne prinose: AZ OMF +3,52 posto, Erste Plavi +8,28 posto, PBZ CO +8,55 posto i Raiffeisen +7,86 posto.

Ono što upada u oči, bez obzira na to radilo se o prvih šest-sedam mjeseci ili 12-mjesečnom razdoblju, zaostajanje je AZ OMF-a, najvećeg fonda s udjelom imovine pod upravljanjem od 39 posto, za ostatkom industrije.

Na upit tportala iz AZ-a loše su rezultate objasnili padom vrijednosti inozemnih dionica u koje je ulagao taj fond.

Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBC CO
  • Petar Vlaić, predsjednik Uprave fonda Erste Plavi
  • Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen OMF-a
  • Kristijan Buk, predsjednik Uprave AZ OMF-a
Čelni ljudi mirovinskih fondova Izvor: Cropix / Autor: Tom Dubravec / CROPIX

'Pojedinačna ulaganja u AZ obveznim mirovinskim fondovima u pravilu ne komentiramo. Međutim možemo vam potvrditi to da je dio dioničkog portfelja koji je uložen u inozemne dionice zabilježio lošije rezultate u posljednje vrijeme i to se kratkoročno odražava i na rezultate ulaganja', poručili su iz AZ OMF-a.

Dodaju kako je dolaskom nove uprave u svibnju pojačan 'fokus na upravljanju rizicima i diversifikaciji portfelja'. 

'Pažljivo pratimo događanja i kretanja na dioničkim tržištima, u pojedinim industrijama i kompanijama te u skladu s time radimo kontinuirane prilagodbe portfelja s ciljem osiguravanja dugoročno kvalitetnih prinosa za naše članove', istaknuli su iz AZ OMF-a.

Na loše poslovanje AZ-a sigurno je znatan utjecaj imao pad dionica Teve Pharmaceuticala, izraelskog vlasnika Plive, u koje je fond, prema dostupnim podacima, uložio 2,23 posto imovine.

U posljednjih godinu dana vrijednost dionica Teve pala je s oko 52 dolara na oko 17 dolara. Zbog krize kompanije i pada poslovne efikasnosti najavljeno je otpuštanje oko šest tisuća radnika širom svijeta.

Broj članova mirovinskih fondova porastao za 55 tisuća

Krajem srpnja ove godine četiri hrvatska obvezna mirovinska fonda (OMF) imala su ukupno 1,823 milijuna članova, što je oko 55 tisuća više nego krajem srpnja lani. Rezultat je to povećanja broja zaposlenih. Ukupna imovina pod upravljanjem obveznih mirovinskih fondova na kraju srpnja ove godine iznosila je 87,42 milijarde kuna i bila je 11,7 posto, odnosno 9,2 milijarde kuna viša nego godinu dana ranije. Najveći udjel imovine pod upravljanjem imao je Allianz ZB, 39 posto. Slijedi Raiffeisen s udjelom od 30,82 posto, potom PBC CO s 16,49 te Erste s 13,69 posto.