O tome je li zbog ulaganja mirovinskih fondova u Agrokor ugrožena isplata mirovina, treba li nam drugimirovinski stup i što će se događati s mirovinama u budućnosti u Otvorenom su raspravljali ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja, demograf Stjepan Šterc, konzultant Milan Račić i predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima Damir Grbavac
Ministar Pavić je naglasio da ulaganja mirovinskih fondova u dionice Agrokorovih kompanija ni u kom slučaju ne ugrožava mirovine. 'Mirovine su sigurne, isplata je neupitna i prvi i drugi stup je siguran, 71 posto strukture ulaganja mirovinskih fondova je u domaćim obveznicama, 15 posto u stranim, a 17 posto u dionicama', rekao je Pavić, ističući kako je svako plašenje umirovljenika da im je mirovina ugrožena neodgovorno.
Stjepan Šterc zapitao se što će biti za 10, 20 godina i ustvrdio da ovaj sustav nije održiv. 'Dok je rađena koncepcija mirovinske refome nije bilo studije o demografskim kretanjima. S obzirom na silinu iseljavanja sigurno će biti ugrožen prvi mirovinski stup', rekao je Šterc
Reagirajući na Štercove tvrdnje, Pavić je ustvrdio da brojke zadnjih nekoliko godina imaju pozitivan trend što se tiče omjera ljudi koji rade i umirovljenika. Kada je riječ o problemu iseljavanja i njegovom utjecaju na mirovinski sustav, rekao je da je to proces koje su prošle sve država nakon ulaska u Europsku uniju.
Milan Račić kritizirao je model ulaganja hrvatskih mirovinskih fondova. 'Nije normalno da mirovinski fond investira 70 posto u obveznice koje imaju status smeća. Mirovinski fondovi su u teškoj situaciji, oni imaju hrpe novca, a mi nemamo dovoljno likvidnih firmi na burzi. Bilo bi puno racionalnije da oni mogu investirati u širem spektru, u više stranih obveznica i dionica', rekao je Račić.
Damir Grbavac naglasio je da fondovi kojima on upravlja nisu izgubili na ulaganju u dionice Agrokorovih tvrtki. 'Kad se napravi saldo ulaganja našeg društva u dionice Agrokora, taj saldo je rezultirao zaradom 208 milijuna kuna', rekao je Grbavac.
Otkrio je da su oni izloženost prema Agrokoru počeli smanjivati već 2014. godine. Osvrnuo se i na kritiku da je ulaganja u hrvatske obveznice prerizično.
'Mi hrvatske držane obveznice ne smatramo smećem. Činjenica je da smo ostvarili značajne prinose na obveznicama. Dok se u svijetu očekuje rast kamatnih stopa pada razlika između prinosa na njemačke i hrvatske obveznice. Zato cijene hrvatskih obveznica rastu pa mi zarađujemo ne samo na kamatama nego i na razlici u cijeni', rekao je Grbavac.
vezane vijesti
Potužio se da u Hrvatskoj nemaju dovoljno projekta i prilika na dioničkom tržištu za ulaganja što je glavni razlog za visoki udio ulaganja u obveznice.
Za Silvana Hrelju nije ništa neobično da su mirovinski fondovi u slučaju Agrokora reagirali prije vlade. 'Normalno je da stručnjaci fondova prate tržište i analiziraju informacije s tržišta, ne mogu se igrati s time. Fond menadžeri su reagirali na vrijeme i napravili su posao kako treba u funkciji zaštite interesa kapitala hrvatskih građana', naglašava Hrelja.
On smatra da treba zadržati drugi mirovinski stup i unaprijediti ga. 'Hrvatska država u ovih 15 godina funkcioniranja drugog stupa nije se potrudila osmisliti projekte u koje mirovinski fondovi mogu ulagati. Zašto HEP ne bi napravi projekt izgradnje elektrane koja je profitabilna i ponuditi ulaganjem mirovinskim fondovima', zapitao se Hrelja, navodeći primjer Norveške.
