POZITIVNA PRIČA IZ SPLITA

Bukovače uzgojene na talogu kave kupci beru u svojemu domu

19.02.2014 u 17:34

Bionic
Reading

Kada su prije šest godina supružnici Goranka i Zvonko Trconić iz Strošinaca ostali bez posla, a zapostavljeno i prometno izolirano selo na samoj granici sa Srbijom nije im pružalo nikakve mogućnosti, nije im preostajalo drugo nego s tada petogodišnjom kćerkom Anom, poput brojnih mladih obitelji iz Cvelferije, krenuti trbuhom za kruhom. Novi život počeli su u Splitu. Ispočetka je bilo teško, no uspjeli su pokrenuti biznis s bukovačama

Nije bilo lako napustiti obiteljsku kuću, ostaviti sve ono što su godinama stvarali, useliti se u podstanarski stan i krenuti ispočetka.

'Supruga se zaposlila u jednom pogonu za proizvodnju kolača, a ja sam odlučio posvetiti se našem OPG-u i u Splitu nastaviti uzgoj gljiva. Uzgojem bukovača na slami bavim se već 10 godina, prije dvije godine krenuo sam i s uzgojem bukovača na talogu od kave, i mislim da sam jedini u Hrvatskoj koji se time bavim', ispričao je Glasu Slavonije Zvonko.

Ostatke kave svakog dana skuplja u lokalnim kafićima i mjesečno skupi oko 150 do 200 kilograma kavenog taloga. Miješa ga s micelijem, stavlja u vrećice za zamrzivač, a potom u kartonske kutije i potrebno je nekoliko tjedana u određenim uvjetima kako bi iz njih izrasle gljive.

U početku, prisjeća se, nikako mu nije išlo. Dalmatinci baš i nisu prihvaćali bukovače, šampinjoni su im bili draži. Uz mnogo truda, odricanja i strpljenja, situacija se počela mijenjati i posao je krenuo. Svako jutro ustaje ranom zorom, u pet sati već je na nogama. Micelije proizvodi sam u mini laboratoriju, u sterilnim uvjetima.

Bukovače prve klase proizvedene na slami završavaju na jelovnicima poznatih splitskih restorana, policama prodavaonica zdrave hrane i šoping-centrima. Mjesečno proizvede oko pola tone gljiva i prodaje ih po cijeni od 25 kuna za kilogram, a zbog iznimne kvalitete posebice ih traže restorani vegetarijanske prehrane i kineski restorani.