'Mi ovim zakonom stvaramo preduvjete za usmjereno i kontrolirano useljavanje stručne radne snage prijeko potrebne našem gospodarstvu', rekao je otvarajući raspravu u Bundestagu ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer (Kršćansko-socijalna unija CSU).

Seehofer je objasnio kako stanje na tržištu rada, s mnogim nepopunjenim radnim mjestima, iziskuje promjene. Istaknuo je također da bi se, prema demografskim pokazateljima, stanje moglo dodatno pogoršati.

'Useljavanje stručnjaka samo iz zemalja Europske unije više nije dostatno', rekao je Seehofer.

Ministar unutarnjih poslova kazao je da je zakon konstruiran tako da može reagirati na potrebe tržišta rada. Tako, primjerice, neće više vrijediti pravilo da se radno mjesto otvori za stranca izvan EU-a samo u slučaju ako poslodavac ne uspije pronaći adekvatnog radnika iz EU-a ili Njemačke, koje je do sada bilo na snazi. No, isto tako, u slučaju prezasićenosti tržišta to će se pravilo moći ponovno primijeniti a da neće prethodno biti potrebno mijenjati zakon.

Nova regulacija zakonodavstva uključuje i zakon koji bi osobama koje su već dulje vrijeme u Njemačkoj bez reguliranog boravišnog statusa, a koji su dobro integrirani u tržište rada, omogući izdavanje radne vize.

Radi se uglavnom o osobama kojima je odbijen zahtjev za azilom, ali ih se iz humanitarnih ili sigurnosnih razloga ne može protjerati iz Njemačke.

Ovom dijelu zakona posebice se protivi desno populistička Alternativa za Njemačku (AfD), koja smatra da bi to moglo potaknuti ilegalno useljavanje.

U pravilu će useljenicima biti omogućen dolazak samo uz prethodno osiguranje radnog mjesta, što je u suglasju sa zahtjevima predstavnika gradova i općina, koji su se usprotivili mogućnosti da se useljnicima omogući dolazak u Njemačku kako bi tražili zaposlenje.

Pravila iz planiranog zakona o useljavanju se, na temelju posebnog ugovora, već od 2015. primjenjuju i na građane zemalja zapadnog Balkana.