Burić je na konferenciji za novinare napomenuo kako je taj sporazum na dnevnom redu naredne sjednice Gradskog vijeća u četvrtak, 28. veljače, s namjerom vladajućih da ga se izglasa.

Gradonačelnika Vojka Obersnela prozvao je jer nije na konferenciji za novinare obrazložio kako je i zašto grad odlučio prihvatiti ovaj sporazum.

'Tako se pokušavaju prikriti sramne rabote u kojima je izravnim gradonačelnikovim nalogom, unatoč opomenama nadležnog pročelnika i nalazima državne revizije, zaustavljana isplata udjela od 55 posto iznosa za otkup stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo', poručio je Burić.

Dug Grada do kraja 2017. dosegao gotovo 73 milijuna kuna

Stoga je, uvjeren je, dug po toj osnovi do kraja 2017. dosegao 72,9 milijuna kuna, i to samo za glavnicu, a sav neplaćeni iznos nastao je u vrijeme Obersnelova mandata.

Sav taj iznos, naglasio je Burić, utrošen je na nerealizirane gradske projekte.

To su, primjerice, zgrada Gradske knjižnice na Kloubčarićevom trgu ili projekt autobusnog kolodvora, pri čemu, upozorio je, gradska uprava sad nema tog novca, niti može dobiti kredit za povrat duga.

Sporazum predviđa ustupanje deset gradskih nekretnina

Naime, sporazumom je predviđeno ustupanje deset gradskih nekretnina Republici Hrvatskoj, među kojima su i zgrade u Zadarskoj ulici površine 2170 četvornih metara, u kojoj su smješteni Trgovački sud i gruntovnica, zatim dvije zgrade u Vodovodnoj ulici s ukupno oko 2300 'kvadrata',u kojima je Državni arhiv.

Tu su i poslovni prostori od oko 2800 četvornih metara u više zgrada u središtu grada, u kojima su tijela državne uprave, pravosudne institucije ili su prazni.

Uz gubitak vrijednosti tih nekretnina za sve Riječane gubi se dodatno i 5,3 milijuna kuna, što je tržišna vrijednost godišnjeg zakupa koje je Gradu plaćala RH, ustvrdio je Burić te pozvao sve gradske vijećnike da ne prihvate ovaj prijedlog sporazuma, te se zauzmu za neki drugi način namirenja duga.