Policija je u zadnje dvije godine zaprimila 2.306 anonimnih prijava zlostavljanja preko interneta, a samo ove godine zapijenila 2500 fotografija, 3000 videozapisa i 400 GB sadržaja dječje pornografije.

Mrežna krađa identiteta (phishing), slanje SMS poruka erotskog sadržaja (sexting), mamljenje djece radi seksualnih potreba (grooming) te online uznemiravanja na forumu, cheatu ili blogu (trolling) samo su neki od oblika internetskog nasilja kojima su izloženi maloljetnici u Hrvatskoj, upozorio je Ivo Jakić iz Ravnateljstva policije na skupu održanom u povodu Mjeseca borbe protiv ovisnosti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).

Jedan 'like' posao mjerna jedinica za popularnost

Preko 90 posto učenika osnovnih škola imaju pametne mobitele, svakodnevno su na internetu i društvenim mrežama, a jedan 'like' postao je mjerna jedinica za popularnost među mladima, rekao je Jakić. Smatra da je pitanje trenutka kada će u Hrvatsku doći u zapadnoj Europi vrlo rašireni - happy slapping - ulični napad grupe na vršnjaka i snimanje nasilja mobilnim uređajem, nakon čega slijedi objava snimke preko youtubea radi prikupljanja 'likeova'.

Da bi dobili što više 'likeova', mladi objavljuju na profilima svoje kompromitirajuće fotografije na granici pornografskog sadržaja, koje njihovi prijatelji dalje dijele. Pritom je, kaže Jakić, zaštita osobnih podataka na internetu na jako niskoj razini kao i svijest mladih o njihovoj zaštiti.

Policija kao kaznena djela procesuira povredu privatnosti djeteta, nedozvoljenu upotrebu osobnih podataka i nametljivo ponašanje, ali samo ako je počinitelj stariji od 14 godina.

U ostalim slučajevima, može se samo obavijestiti centar za socijalnu skrb te procesuirati roditelje ili skrbnike za kazneno djelo povrede djetetova prava, ako se utvrdi da je takvo ponašanje posljedica zanemarivanja maloljetnika u obitelji.

U slučajevima sramoćenja policiji vezane ruke

Poseban je slučaj 'dijeljenje' polupornografskih sadržaja Facebook prijatelja, uz brojne negativne komentare, koji traumatiziraju autora fotografija. U takvim slučajevima sramoćenja policiji su vezane ruke jer se progon pokreće samo po privatnoj tužbi.

'Roditelje je često sram i ne žele stigmatizirati svoju djecu kroz daljnje postupke. Osim toga, privatna tužba košta roditelje, a ako su počinitelji maloljetni, pitanje je mogu li se naplatiti', objasnio je Jakić mali broj procesuiranih slučajeva.

Da je internetsko nasilje postalo velik društveni problem, pokazuju i evidentirani pokušaji suicida i samoozlijeđivanja zlostavljane djece, istaknula je Vesna Ivasović iz Agencije za odgoj i obrazovanje, upozorivši 'na sve nižu dob uključivanja djece u društvene mreže, uz potpunu nemoć roditelja'.