Tako respektabilnu disciplinu ne imaju, međutim, sve hrvatske stranke, od njih 175, čak ih četvrtina, odnosno 43 nije DIP-u dostavila financijski izvještaj, pa će Povjerenstvo o tome morati obavijestiti Državno odvjetništvo, te predložiti nadležnim tijelima da zaboravnima obustavi isplatu sredstava za redovito godišnje financiranje iz državnog, odnosno proračuna jedinice lokalne i područne samouprave.

Iako broj zaboravnih ne veseli, ohrabruje da se iz godine u godinu smanjuje broj stranaka koje ne ispunjavaju svoje obveze.

Potvrđuju to i podaci da je DIP-u godišnje financijske izvještaje za 2016. od 175 stranaka dostavilo njih 120 (12 manje nego za prošlu godinu), za 2015. to su učinile 103, a za 2014. godinu 102 stranke od 151, odnosno 154 stranke koliko ih je bilo u spomenutim godinama.

Obvezu sastaviti i DIP-u dostaviti financijski izvještaj za prošlu godinu te ga javno objaviti uz političke stranke imaju i nezavisni zastupnici i nezavisni lokalni vijećnici, sveukupno oko 1.200 subjekata.

Javna objava financijskih izvještaja prilika je da uz stručnu, i šira javnost dobije uvid u podatke koliko su, i iz kojih izvora, lani 'zaradili' politički subjekti, za što su i koliko novca potrošili, tko su im donatori.

Opsežan posao redovnog nadzora financiranja političkih subjekata za DIP je ove godine još opsežniji, ponajprije zbog 'skoka' broja nezavisnih lokalnih vijećnika koje mora pratiti.

Naime,  nakon lanjskih lokalnih izbora njihov je broj narastao na čak 1. 180, usporedbe radi, četiri godine prije bilo ih 300-tinjak manje, odnosno 897.