Capak je za Večernji list kazao da ne može garantirati da se strože epidemiološke mjere neće vratiti. 'Kad bi se situacija pogoršala, posegnuli bismo za mjerama. Naučili smo nešto iz gotovo tri godine rješavanja pandemije; lockdown i mjere zabrane okupljanja neće biti potrebne, hoće li druge, vidjet ćemo, ali u ovom trenutku nema potrebe. Omikron je blaža varijanta bolesti koja dominira, nemamo zapunjavanja bolnica, što je najgore što se u epidemiji korone može dogoditi, a dogodilo se nekim zemljama, nama nikad. Pretpostavka je da, ako ostane kako jest, do toga ne može doći', rekao je Capak.

Dodao je da u Stožeru nikada nisu rekli da maske ne treba nositi, ali da je to sada preporuka na mjestima gdje je puno ljudi i gdje se ne može držati razmak.

Pojasnio je i kakava je trenutno situacija s epidemijom koronavirusa. 'Imamo još prilično veliki broj slučajeva dnevno, nisu male brojke, ali nemamo teških slučajeva. Nema puno ljudi na respiratoru, nema puno smrti. Omikron je blaža varijanta i, naravno, predstavlja problem onima kojima se dogodi teža bolest, ali uglavnom nema težih slučajeva koji zahtijevaju hospitalizaciju. Brojke nam sad padaju više od dva tjedna, imali smo porast na početku školske godine, ali omikron sad jenjava, puno ljudi je preboljelo, puno se cijepilo, zaštita je dobra. Ako se ne dogodi mutacija, brojke će ostati kakve i jesu. Blagi porast očekujemo kad dođe hladnije vrijeme i ljudi budu uglavnom u zatvorenom, ali ne mislimo da će brojke drastično rasti', uvjeren je Capak.

Govoreći o cijepljenju, Capak je rekao da nije zadovoljan odazivom iako je nešto veći interes za cijepljenje novim Pfizerovim kombiniranim cjepivom. 'Trećom i četvrtom dozom cijepi se oko dvije tisuće ljudi dnevno, dok prva doza ide jako malo, svega nekoliko dnevno. Blizu smo brojke od 50 tisuća cijepljenih novom Pfizerovom varijantom, naručili smo je u dovoljnim količinama i pozivamo na cijepljenje, bilo u ambulantama ili cijepnim punktovima', kazao je.

Upitan što bi promijenio u tri godine borbe s koronavirusom, Capak je poručio: 'Puno toga, ali nažalost, to nije realno. Na početku nismo znali što nas čeka i što će se događati. Sad znamo da za budućnost moramo planirati i bolje se pripremiti zajedno sa zemljama Europe. Moramo povezati naš zdravstveni sustav s drugima, kvalitetnije i brže se dogovarati jer dogovora na razini Europe nije bilo. Mi smo, kao Hrvatska, znali što bi trebalo implementirati, ali nismo mogli jer su komunikacije brze. Uzmimo Wuhan za primjer. Koliko je građana Hrvatske čulo za Wuhan prije pandemije? Ja, konkretno, nikad. Kad je krenula epidemija, vidio sam da je to ogroman grad s 20-ak letova za Europu dnevno. Kinezi rade u Europi, Europljani ondje i nemoguće je bilo zaustaviti komunikaciju. A mogli smo zaustaviti avione, dolazak stranaca, stavljati u karantenu naše koji dolaze. Iako, zero-covid, što su imali Kinezi, sve se kasnije vratilo. Koji su trebali oboljeti, jesu. Neke stvari je bilo nemoguće predvidjeti i napraviti. Sad znamo da nam treba bolja priprema za krizne situacije, osobe koje se time bave sustavno i znaju što treba. Mi nemamo kapacitete, nismo mogli staviti kontejnere i ljude za testiranje na granice, morali smo zvati civilnu zaštitu. Nadam se da ćemo znati još bolje reagirati, a reagirali smo dobro.'