Nijemci su jučer pokazali da žele promjenu smjera, što i nije iznenađujuće – samo 17 posto njih bilo je zadovoljno radom prethodne vlade. Iako je oporbena stranka CDU iz ovih izbora izašla kao pobjednik, zapravo i nije baš uspjela iskoristiti izrazito nezadovoljstvo glasača semafor-koalicijom.

S 28,5 posto glasova ostvarili su drugi najgori rezultat u povijesti, a on je bolji od rekordno najgoreg na prethodnim izborima 2021. (24,2 posto), ali i daleko od zlatnih vremena stranke, kada ju je vodila Angela Merkel (2013. osvojili su 41,5 posto glasova).

Kako pokazuju ankete Infratest dimapa za ARD, a koje je analizirao Tagesschau, razlog tome vjerojatno leži u nekoliko stvari. Prije svega u općenitom osjećaju neizvjesnosti u njemačkom društvu, konkurenciji na desnici, greškama aktualnog vodstva, ali i u činjenici da glasači još nisu oprostili CDU-u neke poteze iz ere Merkel.

CDU najodgovorniji za probleme s izbjeglicama

Ankete naime pokazuju da Nijemci za sadašnju situaciju u Njemačkoj smatraju gotovo jednako odgovornim Scholzov SPD, Zelene i demokršćansku Uniju.

Pritom je jedan od najvećih uzroka nezadovoljstva Nijemaca velik broj izbjeglica u toj zemlji, a što je zapravo posljedica političkih odluka Merkel iz 2015. Naravno, treba napomenuti to da migranti nisu sporni svim Nijemcima. Dok za praktički sve glasače AfD-a oni predstavljaju problem (oko 21 posto), to ne vrijedi za glasače Zelenih (oko 12 posto). No jedno je sigurno – više od polovice Nijemaca smatra da su demokršćani ponajviše odgovorni za to da je toliki broj izbjeglica u posljednjem desetljeću došao u njihovu zemlju.

Ubojstvo dvogodišnjeg djeteta i 41-godišnjeg muškarca u Bavarskoj, koja je počinio azilant krajem siječnja, natjeralo je Friedricha Merza da zaoštri retoriku oko migrantskog pitanja. Pritom se malo previše zaigrao i povukao potez koji mnogi smatraju tabuom – na prijedlog neobvezujućeg zakona o pooštrenju migrantske politike prihvatio je većinu uz pomoć AfD-a. Bio je to presedanski trenutak, zbog kojeg su stotine tisuća Nijemaca izašle na ulice.

Iako 64 posto građana smatra da je dobro to što se Merz tako jasno izjašnjava protiv neregularnih imigracija, suradnja s AfD-om u Bundestagu nije mu donijela ni glas više jer je i prije i nakon spornog glasanja CDU prema anketama imao podršku od 30 do 33 posto, da bi sad ostvario rezultat ispod 30 posto (28,5 posto).

Prema tzv. Infratestovom monitoru zabrinutosti, Nijemci su trenutno najviše zabrinuti zbog mogućnosti da su demokracija i vladavina prava u opasnosti i da možda neće biti stabilne vlade nakon izbora. Masovni prosvjedi uoči njih potvrđuju da je Merz potencirao ovo prvo, a ovaj drugi strah potvrdio je izborni rezultat.

Merza je zeznula Ljevica

Dugo vremena ankete su pokazivale da bi dvostranačka koalicija mogla imati stabilnu većinu u Bundestagu. Merz, koji je rezolutno odbio suradnju s AfD-om, mogao je birati između SPD-a i Zelenih. No zbog neočekivano dobrog učinka stranke Ljevica stvari se kompliciraju. A da je konzervativno-lijevi Savez Sahre Wagenknecht ušao u Bundestag, sve bi bilo još kompliciranije. Merzu bi tada za većinu bile potrebne dvije stranke.

Iznenađujuća renesansa krajnje lijeve Die Linke započela je upravo nakon spornog glasanja u Bundestagu i suradnje s AfD-om. Moguće je to da je Merzov potez mobilizirao krajnju ljevicu, ali je tu i činjenica da je Die Linke imala izrazito dobru digitalnu kampanju i uspjela je u onom u čemu je dosad bio daleko najbolji AfD – doprijeti do mladih ljudi na društvenim mrežama.

Šef CSU-a mogao bi Merzu dodatno otežati stvar

Jedan od razloga za to što CDU nije uspio ostvariti bolji rezultat na ovim izborima zasigurno leži i u Bavarskoj. Iako je čelnik CSU-a i bavarski premijer Markus Söder tijekom nedavne izborne kampanje podržao Merza, mnogi Nijemci mu ne vjeruju. Söder je, za razliku od Merza, u nekoliko navrata kategorički odbio koaliciju sa Zelenima, a pored toga je već tijekom kampanje tražio ministarska mjesta za svoju stranku.

Sve to Merzu jako otežava koalicijske pregovore. Ankete su pokazale da čak polovica Nijemaca i trećina pristaša Unije očekuje da će sukob u njoj opteretiti sljedeću vladu. Pokazuju i to da samo 43 posto Nijemaca vjeruje da je Merz sposoban preuzeti ulogu kancelara.

Konkurencija na desnici i normalizacija AfD-a

Jedan od glavnih problema Unije zapravo je sve veća konkurencija na desnici. Krajnje desni AfD je na izborima ostvario povijesni rezultat, kakav su posljednjih mjeseci predviđale i ankete – nešto manje od 21 posto glasova - čime ih je udvostručio u odnosu na 2021. i postao druga najjača politička snaga u državi. Izgleda da ga sve veći broj ljudi percipira kao stranku s 'građanskim licem', unatoč tome što Savezni ured za zaštitu ustava neke njezine ogranke klasificira kao 'sigurno ekstremističke'.

Glasačima očigledno nije smetalo ni to što AfD sve više koristi izraze iz desnih ekstremističkih krugova, poput remigracije, što podrazumijeva protjerivanje građana migrantskog podrijetla.

Ankete Infratest dimapa pokazuju da gotovo tri četvrtine Nijemaca kažu da se AfD ne distancira dovoljno od ekstremističkih istupa. A čak i među onima koji glasaju za tu stranku, njih 42 posto dijeli to mišljenje. No još važniji podatak je da 84 posto birača AfD-a smatra da je ona sada u političkom centru, a ne na desnici.

Za takvu percepciju zaslužna je zasigurno njihova kandidatkinja za kancelarku Alice Weidel jer se, unatoč nešto radikalnijoj retorici tijekom izborne utrke, sve vrijeme trudila oprati obraz AfD-a od ekstremizma. Sada je 24 posto Nijemaca zadovoljno njezinim radom, a što je deset postotnih bodova više nego 2021.

To je stavlja uz bok Olafu Scholzu i Christianu Lindneru (potonji se nakon ovih izbora i debakla njegove liberalne stranke FDP odlučio zasad povući iz politike). A za AfD se smatra da ima podjednako visoku razinu kompetentnosti kao i Unija, posebno kad je riječ o migrantskoj politici, jako važnoj biračima na ovim izborima.