'Tijekom radne večere koja je trajala oko četiri sata nije postignuta odgovarajuća većina niti za jednog od tri kandidata koje su istaknuli Europska pučka stranka, socijaldemokrati i liberali', rekao je Plenković nakon završetka rasprave. Kandidat europskih pučana je predsjednik njihovog Kluba u EP-u Manfred Weber, kandidat socijalista je potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, a liberala povjerenica EK za tržišno natjecanje Margrethe Vestager.

Na upit jesu li se spominjala i druga imena, Plenković je odgovorio niječno. 'Ništa, sve što čitate ništa, cijelo vrijeme vam govorim razgovara se o ova tri kandidata', kaže Plenković i dodaje da je 'razvio visoki stupanj otpornosti na medijske napise'.

Kao mogući kandidati u europskim medijima spominjali su se predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i premijer Plenković. On te napise objašnjava činjenicom da su sada na čelnim pozicijama u Hrvatskoj ljudi koji imaju veliko međunarodno iskustvo te da ova generacija hrvatskih političara uživa poštovanje na međunarodnoj sceni kakvog ranije generacije nisu imale.

Jedna od važnijih događaja bila je poruka iz Europskog parlamenta da liberali i socijalisti neće prihvatiti kandidata pučana Manfreda Webera. 'Onda je Europska pučka stranka recipročno rekla da neće podržati ovih dvoje drugih kandidata i u tom kontekstu ni oni nemaju većinu u Europskom parlamentu', rekao je Plenković.

Sada je dogovoreno da predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk nastavi konzultacije sa svim šefovima država ili vlada i s političkim skupinama u Europskom parlamentu te da se ponovno pokuša naći dogovor na novom summitu 30. lipnja navečer.

Plenković je rekao da jedan dio čelnika u Europskom vijeću podržava koncept spitzenkandidata, a drugi poput liberala nisu zadovoljni s tim modelom. 'Socijalisti i liberali gledajući unatrag i unaprijed pribojavaju se da će EPP biti vječni pobjednik i da oni nikada neće biti u prigodi da budu na čelu Europske komisije. Tu je cijela bit ove rasprave', rekao je Plenković.

Na upit hoće li sada EPP izići s novim kandidatom budući da Weber nailazi na veliki otpor, Plenković je odgovorio da je 'još rano za taj odgovor'.

Na summitu je prije rasprave o popunjavanju čelnih funkcija prihvaćen Strateški program za razdoblje 2019-2024., što je dokument koji će služiti kao okvir za budući radni program Europske komisije. Plenković je izrazio zadovoljstvo što je na njegovu intervenciju ubačen dio koji govori o demografskim izazovima.

'Ono što nam je posebno važno, a tu sam temu otvorio još na summitu u Sibiuu, 8. svibnja, jest pitanje demografske revitalizacije. Polovica od 28 država članica ima negativni prirodni priraštaj, među kojima je i Hrvatska. Mi smo uspjeli temeljem našeg amandmana uvrstiti u taj dokument spominjanje demografskih izazova. Premda je to u nadležnosti država članica, činjenica da je to ušlo u ovoj dokument sada nam daje temelj da kasnije kada se bude raspravljalo o programima u proračunu tražimo da se s europske razine pomogne rješavanje demografskih problema. Mislim da je to jako važno postignuće', rekao je Plenković.

Čelnici EU-a na summitu su kratko raspravljali o proširenju. Plenković je izrazio žaljenje što nije postignut dogovor na nedavnom ministarskom sastanku da se Sjevernoj Makedoniji i Albaniji odredi datum za početak pregovora. Dosta dugo se razgovaralo i o klimatskim promjenama.

Također, premijer Andrej Plenković izjavio je da predsjednica Kolinda Grabar Kitarović ima prerogative da sama bira kada će objaviti kandidaturu za predsjedničke izbore, a da je na izazivačima da se prvi deklariraju.

'Ona je predsjednica na dužnosti. Neka se prvo deklariraju izazivači, a ona ima prerogativ da sama bira trenutak kada će formalno objaviti odluku ide li na izbore po novi mandat', izjavio je Plenković.

Predsjednica je u četvrtak na Facebooku objavila da odluku o kandidaturi za drugi predsjednički mandat neće donijeti prije Dana domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza, pri čemu je zahvalila svima koji joj daju podršku za drugi mandat.

Belgijski dnevni list Le Soir u četvrtak je objavio da su kao ozbiljni kandidati za predsjednika Komisije među ostalima i Kolinda Grabar Kitarović te hrvatski premijer Andrej Plenković.

'Ime hrvatske predsjednice pojavilo se u posljednja 24 sata, kada je EPP pritisnut potrebom da napusti kandidaturu čelnika stranke Manfreda Webera, pojačao potragu u svojim redovima. Oko nje je veći konsenzus nego oko premijera Plenkovića, koji se također spominje, ali ona ima malo izraženiji nacionalistički profil', navodi list.

Za Plenkovića piše da je 'cijenjen među svojim kolegama', da su ga 'šefovi država ili vlada iz EPP-a izabrali da ih predstavlja u tripartitnim pregovorima' te da bi 'mogao bi biti korisno i konsenzualno rješenje'.

Na upit kako je u kombinaciju došla predsjednica Grabar Kitarović, Plenković je rekao: 'Ne znam, pitajte novinara. Nisam ja pisao članak'.

'Budimo realni. Mi svi skupa pratimo medije i ako malo pogledate europske medije ima toliko tih špekulacija, a ono što ja mogu reći da je jako puno toga u tim špekulacijama daleko od razgovora koje vodimo za stolom. Moram priznati da sada o tome znam više nego brojni drugi. Pregovori su vrlo teški, vrlo tvrdi', rekao je Plenković prije početka summita EU-a.

'Ne idu te funkcije po sistemu darova, mislim da imate krive premise, ali dobro je da se špekulira, simpatično je', odgovorio je Plenković na novinarski upit bi li Hrvatska realno mogla odbiti jedno tako visoko mjesto ako bi joj bilo ponuđeno.

Europsko vijeće, najviše političko tijelo koje čine šefovi država ili vlada zemalja članica EU-a, po Lisabonskom ugovoru predlaže predsjednika Europske komisije, a Europski parlament ga potvrđuje. U Europskom vijeću potrebna je kvalificirana većina, a u Parlamentu nadpolovična.

Nakon europskih izbora europski pučani i socijaldemokrati ostali su i dalje najjače stranke u Europskom parlamentu, ali više nemaju većinu i moraju ići u koaliciju s drugim proeuropskim strankama, liberalima i zelenim.

Najprije treba postići dogovor oko imena novog predsjednika Komisije, ali s obzirom da se pri izboru novih čelnika mora voditi računa o političkoj, zemljopisnoj, demografskoj i spolnoj ravnoteži, odluka se mora donijeti u paketu koji osim predsjednika Komisije, uključuje predsjednika Europskog vijeća, predsjednika Parlamenta, visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku koji je ujedno i potpredsjednik Komisije te predsjednika Europske središnje banke.

Kad je u pitanju njezina odluka o kandidaturi za drugi mandat, predsjednica je navela kako joj je velika želja da na obilježavanje Dana domovinske zahvalnosti u Knin ide kao predsjednica, a ne kao kandidatkinja na izborima, kako bi taj poseban dan za Hrvatsku bio ostavljen izvan konteksta političke kampanje.

Predsjednicu je premijer Plenković nedavno pozvao da se ponovno kandidira, poručivši kako je HDZ-ovci "čekaju širokih ruku", a na njoj je da pronađe pravi trenutak za tu objavu.

Dok se objava kandidature aktualne predsjednice iščekuje, svoju kandidaturu na predsjedničkim izborima nedavno je potvrdio bivši premijer Zoran Milanović, koji će u predsjedničku utrku ići kao SDP-ov kandidat.

U izbornoj utrci trebao bi također sudjelovati glazbenik i nekadašnji saborski zastupnik Miroslav Škoro kao nezavisni kandidat, objavili su mediji pozivajući se na Škori bliske izvore. Taj popularni pjevač i tekstopisac navodno neće odbiti podršku pojedinačnih političkih opcija, a svoju će kandidaturu objaviti do kraja tjedna.

Namjeru da se kandidiraju na predsjedničkim izborima najavili su izabrani europarlamentarac Mislav Kolakušić i saborski zastupnik Tomislav Panenić.