Početak sastanka predviđen je u 15 sati. Najprije će se čelnicima zemalja članica obratiti predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli, a nakon toga počinje rasprava na kojoj sudjeluje i predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde i predsjednik euroskupine Mario Centeno.

Ovo je četvrti virtualni sastanak od početka koronakrize, koja je onemogućila fizičke sastanke. Virtualni sastanci su izlaz u nuždi, ali teško da mogu u potpunosti zamijeniti fizičke sastanke, stoga se već govori da će se za konačan dogovor čelnici trebati okupiti u Bruxellesu prije ljeta, ako to okolnosti dopuste.

S ovoga sastanka ne treba očekivati dogovor, što je vidljivo i iz pozivnog pisma koje predsjednik Europskog vijeća Charles Michel tradicionalno upućuje čelnicima država članica prije svakog samita, već pokušaj približavanja stajališta kako bi sljedeći tjedan Komisija mogla izraditi prijedlog Europskog fonda za oporavak i novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), koji će biti ključni instrumenti za financiranje oporavka.

Očekuje se da će Komisija svoj prijedlog objaviti u srijedu, 29. travnja.

'Predlažem da zadužimo Komisiju da analizira točne potrebe i objavi prijedlog koji je razmjeran izazovu s kojim se suočavamo', kaže se u Michelovu pozivnom pismu.

On dodaje da bi Komisija u svom prijedlogu trebala definirati odnos između Europskog fonda za oporavak i VFO-a.

To znači da zasad još nije definiran ni iznos koji će biti potreban za financiranje oporavka, niti kako će se namaknuti sredstva, kao ni na koji će se način dijeliti teret oporavka.

Europska komisija smatra da bi sljedeći VFO-u za razdoblje od 2021. do 2027. trebao biti nešto poput Marshallova plana, kojim su Sjedinjene Države nakon Drugog svjetskog rata pomogle oporavak zapadne Europe.

Ideja je predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da sedmogodišnji proračun EU-a bude jamstvo koje bi Komisiji omogućilo da se povoljno zadužuje na financijskim tržištima i da se onda ta sredstva prosljeđuju državama članicama.

'Mi radimo na novom višegodišnjem proračunu, koji će moći biti poluga za mobiliziranje potrebnog novca, koji će omogućiti masovne investicije, naročito na samom početku razdoblja, u prve dvije, tri godine', rekla je von der Leyen.

No tu se krije i najteže pitanje oko kojeg se države članice jako razilaze, a to je pitanje zajedničkog zaduživanja, odnosno tko će snositi teret otplate duga, hoće li ga solidarno otplaćivati sve države članice sukladno svom udjelu u ukupnom bruto nacionalnom dohotku EU-a ili će teret otplate pasti na zemlje koje koriste te zajmove.

U prvom slučaju dug se ne bi knjižio na države članice nego na EU. U drugom slučaju rastao bi javni dug država članica, a upravo one koje su najviše pogođene pandemijom, poput Italije, imaju ionako preveliki dug, što znatno ograničava njihov fiskalni kapacitet.

Dio odgovora mogao bi biti znatno veći višegodišnji proračun, koji je zapravo jedini pravi instrument za izravne transfere javnog novca iz jedne članice u drugu. No, i tu se otvara pitanje hoće li se do većeg proračuna doći većim izravnim doprinosima država članica ili uvođenjem nekih poreza na europskoj razini.

Njemačka kancelarka Angela Merkel u četvrtak ujutro je u Bundestagu ponovila spremnost da poveća njemački doprinos europskom proračunu.

'U duhu solidarnosti moramo biti spremni, da tijekom ograničenog vremenskog razdoblja, doprinosimo znatno više proračunu EU-a', rekla je Merkel.

Prijedlog plana oporavka

Charles Michel je zajedno s predsjednicom Komisije pripremio prijedlog plana za oporavak gdje se naglašava da je važno osigurati simetričan oporavak diljem EU-a.

'Šok pandemije je simetričan; važno je izbjeći da oporavak ne postane asimetričan. Nisu svi patili na isti način, nemaju svi ista sredstva i nisu sve regije u stanju brzo ponovno pokrenuti svoja gospodarstva. Europski plan oporavka mora se temeljiti na solidarnosti, koheziji i konvergenciji. Moramo osigurati jednake uvjete za sve', stoji u tom planu.

U dokumentu se kaže da se uspješan srednjoročni i dugoročni oporavak treba usmjeriti na četiri prioritetna područja.

Prvo područje je obnova i dodatno jačanje jedinstvenog europskog tržišta pri čemu ključnu ulogu trebaju imati zeleni plan i digitalna transformacija.

EU treba osigurati stratešku autonomiju dinamičnom industrijskom politikom, potporom malim i srednjim poduzećima i učinkovitim nadzorom stranih investicija.

Drugo prioritetno područje je osigurati masovne investicije po uzoru na Marshallov plan.

'To bi trebao biti koordinirani napor koji se temelji na javnim investicijama na europskoj i nacionalnim razinama i na mobiliziranju privatnih investicija. Treba biti usmjeren na zajednički dogovorene ciljeve i tamo gdje je najpotrebniji', kaže se u dokumentu.

Ulaganja trebaju biti usmjerena na ostvarivanje zelenih i digitalnih ciljeva, kružno gospodarstvo, koheziju i zajedničku poljoprivrednu politiku. Treći prioritet je jačanje globalne uloge EU-a, a četvrto funkcionalna demokratska vladavina. Posljednjih dana kruži nekoliko prijedloga kako osigurati i financirati oporavak.

Dosta veliki odjek imao je španjolski prijedlog, koji predviđa uspostavu fonda u visini od tisuću do tisuću i pol milijardi eura. Do toga iznosa došlo bi se zajedničkim zaduživanjem, izdavanjem obveznice bez roka dospijeća.

Riječ je trajnom dugu, otplaćivale bi se samo kamate, ne i glavnica. Novac iz toga fonda bi se dodjeljivao zemljama članicama kao bespovratna pomoć, a ne kao zajam.

Pri izradi kriterija kojima bi se odredilo koliko novca će ići pojedinima članicama uzimalo bi se u obzir nekoliko podataka, poput postotaka stanovništva koje je zahvaćeno pandemijom, pad BDP-a i rast broja nezaposlenih.

Italija i dalje inzistira na koronaobveznicama, ali nema izgleda da će to proći, iako rastu šanse za neki oblik zajedničkog zaduživanja, ali se sigurno neće zvati koronaobveznice ili euroobveznice jer za to jednostavno nema konsenzusa.

Hrvatski premijer Andrej Plenković zadnjih je dana razgovarao s nekoliko čelnika EU-a uoči toga sastanka - njemačkom kancelarkom Merkel, austrijskim kanceralom Sebastianom Kurzom, mađarskim i slovenskim premijerima Viktorom Orbanom i Janezom Janšom te s predsjednikom Europskog vijeća Michelom.

U tim razgovorima bilo je riječi i o mogućnostima uspostave zajedničkog europskog modela za turistički sektor.

Europski povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton rekao je prije dva dana u Europskom parlamentu da je turizam najpogođeniji sektor u koronakrizi i da mu je potrebna izdašna pomoć unutar dugoročnog plana za oporavak koji priprema Europska unija.

Breton je rekao da će se zauzimati da turizam dobije najveći dio kolača. 'Mislim da turizam treba dobiti najviše, više od 20 posto', rekao je Breton.

Dodao je da će tražiti posebnu proračunsku stavku koja će raspolagati s dovoljno sredstava kako bi se pomoglo turizmu da prevlada krizu.