Kako navodi Međunarodni institut za mirovne studije u Stockholmu (SIPRI), Kina ima 350 komada bojnih glava i daleko je iza Rusije (4.477) i Sjedinjenih Država (3.708).

No Peking bi ih do 2035. mogao imati 1.500, predviđa se u izvješću američkog ministarstva obrane objavljenom u studenom.

"Ubrzano širenje kineskog nuklearnog arsenala, bez transparentnosti i važnijeg dijaloga, razlog je zabrinutosti za svjetsku i za regionalnu stabilnost", rekli su čelnici G7 u priopćenju.

Kina je nakon prvog nuklearnog pokusa 1964. zadržala skroman arsenal i obvezala se da nikad neće prva upotrijebiti atomsko oružje, rekavši da će to učiniti samo ako sama bude na njegovoj meti.

No predsjednik Xi Jinping je zadnjih deset godina poticao sveobuhvatnu modernizaciju vojske, povećavši njezinu nuklearnu sposobnost.

Predsjednici država i vlada sedam industrijski najrazvijenijih zemalja koji su u petak odali počast 140.000 žrtava atomske bombe bačene na Hirošimu 1945., osudili su "neodgovornu nuklearnu retoriku Rusije, ocijenivši opasnim i neprihvatljivim" njezin plan postavljanja nuklearnog oružja u Bjelorusiji.

Ujedno su upozorili Sjevernu Koreju da se kloni "provokacija" i pozvali Iran da "prekine nuklearnu eskalaciju". 

Ovo je prvi put da se na sastanku na vrhu G7 donosi izjava čelnika o nuklearnom razoružanju, koja je plod napora japanskog premijera Fumia Kishide, čiji su politički i obiteljski korijeni u Hirošimi.

Čelnici su ponovno pozvali na nuklearno razoružanje u svijetu "u kojemu sigurnost nijedne zemlje neće biti oslabljena", smjerajući na teškoće u postizanju napretka na polju nuklearnog razoružanja u sadašnjim sigurnosnim prilikama u svijetu.

SAD, Velika Britanija i Francuska posjeduju tisuće nuklearnih bojnih glava, a druge članice G7, među kojima je Japan, zaštićene su američkim "nuklearnim kišobranom".