Vodeći hrvatski, srpski i bošnjački političari čije stranke čine vlast na razini države izrazili su uvjerenje da će Europska unija nagraditi Bosnu i Hercegovinu otvaranjem pregovora, iako su priznali da nakon današnjeg sastanka u Mostaru nisu uspjeli do kraja usuglasiti nekoliko važnih reformskih zakona
"Imali smo iznimno konstruktivno ozračje. Čini mi se da oko dijela Izbornog zakona koji se odnosi na Središnje izborno povjerenstvo imamo zavidnu razinu usuglašenosti te da ćemo do 3.10. kada se održava sjednica Vijeća ministara to definitivno usuglasiti. Slična je situacija i u Zakonu o sudu BiH gdje je još uvijek prijeporno pitanje sjedište i nadležnosti suda", rekao je na zajedničkoj konferenciji za novinare čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović.
On je u Mostaru bio domaćin predsjednicima probošnjačkih SDP-a BiH, Naroda i pravde i Naše stranke, te vodeće srpske stranke SNSD-a. Uvjeren je da BiH može ispuniti očekivanja EU, te da će izvješće Europske komisije za BiH biti pozitivno, što će onda, kako je rekao, biti temelj da do kraja godine dobije zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s Europskom unijom.
Predsjednik SDP-a BiH i federalni premijer Nermin Nikšić potvrdio je nakon sastanka kako su sve tri strane pokazale 'zavidnu razinu kompromisa'.
"Napravili smo određene iskorake oko ovih zakona. Naše opredjeljenje je da ispunimo što više uvjeta kako bi EU ispunila svoje obećanje ako budemo radili svoj posao. Imamo obećanje da će se otvoriti pregovori s BiH", istaknuo je SDP-ov čelnik.
Dodao je kako bi gubljenje te perspektive bilo loše za sve u Bosni i Hercegovini.
Čelnik SNSD-a i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik bio je nešto suzdržaniji u optimizmu navodeći da je napredak oko reformskih zakona bio ograničen.
"Ništa nismo usuglasiti do kraja, ali smo se pomakli“, rekao je Dodik. Po njegovim riječima postoji načelni sporazum oko promjena Izbornoga zakona u dijelu koji se tiče biranja novoga saziva Središnjeg izbornog povjerenstva čiji legitimitete osporavaju sve stranke. Dodao je kako sve strane tek čekaju teška pitanja ustavne reforme.
Govoreći o zakonu o Sudu BiH dodao je kako srpska strana inzistira da sjedište Apelacijskoga suda bude u Banjoj Luci, a bošnjačka u Istočnom Sarajevu. Naveo je i kako oko Ustavnoga suda, načina biranja sudaca i odlučivanja te uloge stranaca postoje razlike između partnera.
Europska komisija predstavit će tijekom listopada izvješće o napretku BiH posljednjih godinu dana, što bi trebao biti temelj Europskome vijeću da potkraj godine odluči o eventualnom otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom.
