DIO PRAVDE ZADOVOLJEN

Čelnik vojvođanskih Hrvata: Konačno svi znaju da nas je Šešelj tjerao

11.04.2018 u 15:52

Bionic
Reading

Žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT), nasljednika Haškog suda, osudilo je Vojislava Šešelja na 10 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti nad Hrvatima u vojvođanskom selu Hrtkovcima

Šešelj je odgovoran za progon i deportacije vojvođanskih Hrvata držanjem huškačkog govora u Hrtkovcima 6. svibnja 1992.

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov u izjavi za tportal je kazao da se presudom suda potvrdilo ono što su predstavnici hrvatske zajednice govorili i ono što je bilo i više nego očito, a to je da je Vojislav Šešelj u Hrtkovcima poticao deportaciju, što je bio dio u širem smislu politike etničkog čišćenja Srijema.

'U tom smislu možemo biti zadovoljni, kada je pitanju ono što se u Srbiji do sada nijekalo, da je postojao zločin nad Hrvatima u Vojvodini na teritoriju gdje nije bilo oružanog sukoba i gdje Hrvati nisu nijedan metak ispalili, a bili su objekti progona, etnički motiviranog nasilja i ubojstva', kazao je Žigmanov.

U tom smislu, smatra politički vođa vojvođanskih Hrvata, može se reći da je dio pravde namiren i da je dobivena zadovoljština spram žrtava kada je u pitanju jedan od vinovnika zločina.

Vojislav Šešelj
  • Vojislav Šešelj
  • Vojislav Šešelj
  • Vojislav Šešelj
  • Vojislav Šešelj
  • Vojislav Šešelj
    +8
Sva lica Vojislava Šešelja Izvor: Pixsell / Autor: Srdjan Ilic/PIXSELL

Žigmanov očekuje da se politike suočavanja s prošlošću na temelju ovoga u Srbiji nastave i kada su u pitanju drugi zločini nad Hrvatima u Vojvodini. Kazao je da danas u Hrtkovcima živi tek mala zajednica s nešto više od 200 osoba, a prije rata ih je tamo živjelo oko 5000 stanovnika, Hrvata i Mađara. Žigmanov navodi da su najdrastičnije u kampanji progona Hrvata u Vojvodini prošli Kukujevci, gdje je 98 posto od 3000 stanovnika bilo hrvatske nacionalnosti, a danas nema nijednog.

'Načelno, nećemo govoriti o tome je li visina kazne Šešelju primjerena ili ne, ali bitno je da je priznato da je zločina bilo na područjima gdje nije bilo rata i nad građanima hrvatske nacionalnosti koji nisu nijednom gestom iskazali nelojalnost vlasti, već su bili objekti zločinačkih politika', zaključio je Žigmanov.