Nasljednik Haškog suda, tzv. Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT), u srijedu popodne osudio je vođu srpskih radikala Vojislava Šešelja na deset godina zatvora. Žalbeno vijeće proglasilo je Šešelja krivim za tri od devet točaka optužnice. Šešelj je u prvom stupnju prije dvije godine iznenađujuće bio oslobođen optužbe za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH
Haško je tužiteljstvo zatražilo poništenje oslobađajuće presude zbog krupnih propusta prvostupanjskog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY).
Izricanje presude Žalbenog vijeća započinje u 14 sati.
14:00 Šešelj nije nazočan izricanju presude.
vezane vijesti
14:03 Sudac Theodor Meron navodi da se odlučuje o žalbi tužiteljstva na presudu po kojoj je Šešelj oslobođen po svim točkama optužnice u prvom stupnju postupka.
14:08 Žalbeno vijeće je odbacilo Šešeljev zahtjev da se žalba tužiteljstva odbaci kao neosnovana.
14:14 Žalbeno vijeće je zaključilo da se nije moglo zaključiti da nije bilo rasprostranjenog napada na hrvatsko i muslimansko stanovništvo, kao što je to utvrdilo Raspravno vijeće u prvom stupnju postupka. Također, Žalbeno vijeće je utvrdilo da su događaji u Hrtkovcima bili povezani sa sukobom u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, suprotno stavu Raspravnog vijeća.
14:15 Meron je pristupio dijelu žalbe koja se odnosi na udruženi zločinački pothvat. Zaključeno je da nije bilo pogreške Raspravnog vijeća vezano uz pomaganje i podržavanje zločina u okviru udruženog zločinačkog pothvata. Žalba tužiteljstva je odbačena.
14:20 Žalbeno vijeće vezano uz Šešeljove huškačke govore utvrdilo je da tužiteljstvo nije dokazalo u žalbi da je prvostupanjska odluka bila pogrešna.
S obzirom na to da je prošlo znatno vrijeme od Šešeljovih izjava do počinjenja djela pod takvim okolnostima, zaključeno je da su dokazi nedovoljni da bi se razabrao efekt koji su izjave imale na počinjenje zločina koji se navode u optužnici. No to se ne može reći za govor u Hrtkovcima 6. ožujka 1991. godine. Taj govor je bio jasan poziv na protjerivanje hrvatskog stanovništva iz Hrtkovaca, što je utvrdilo i Raspravno vijeće.
Žalbeno vijeće je citiralo Šešeljove izjave gdje je on naveo da u Hrtkovcima nema mjesta Hrvatima i direktno im je poručio da se nemaju kamo vratiti kad ih dovedu do granice srpskih područja i pošalju u Hrvatsku.
Utvrđeno je da je bio neupitni vođa Srpske radikalne stranke, imao veliki utjecaj i da su neki u njega gledali kao u Boga. Ubrzo nakon Šešeljova govora mnogi su Hrvati napustili Hrtkovce zbog šikaniranja i nasilja kojem su redovno bili izloženi jer su mnogi Šešeljov govor shvatili kao poziv na progon Hrvata.
Žalbeno vijeće smatra da nije bilo razumno zaključiti da su civili svojevoljno napustili Hrtkovce. Također smatra da je Šešelj umnogome pridonio zločinima deportacije i progona kao zločinima protiv čovječnosti nad Hrvatima iz Vojvodine.
14:30 Šešelju se ukida oslobađajuća presuda za progon i deportacije kao oblik zločina protiv čovječnosti. Kriv je i osuđuje ga zbog prisilnoga progona i deportacije Hrvata iz Hrtkovaca u Vojvodini na kaznu od 10 godina zatvora. Kako je u pritvoru Haškog suda proveo 11 godina, Šešelj je kaznu već odslužio.
