Kako je živjeti u Kninu ljeta 2011? Imaju li se kninska djeca gdje igrati, što njihovi roditelji mogu raditi? Kamo u Kninu izvesti curu ili dečka? Je li skupo? Zabavljaju li se ikad stanovnici centra Oluje? Očekuju li što od ulaska Hrvatske u EU? Kako se Kninjani uopće slažu? Što im je dobro i čega se boje, čemu se nadaju? To su samo neka od pitanja na koja za čitatelje tportala odgovara kninska novinarka Hrvatskog radija Vesna Jašek
Svake godine 5. kolovoza Knin je u središtu pozornosti cjelokupne hrvatske javnosti. Čekaju se poruke koje će u Kninu izreći čelni ljudi države.
No, kad se svjetla ugase, uglednici i gosti odu, Zvonimirov grad ostaje sam sa sobom.
Sjetimo li se Knina samo 5. kolovoza i kako se tu živi ostalih 364 dana u godini?
Više od 16 tisuća stanovnika Zvonimirova grada vjeruje da zaslužuje značajniji gospodarski iskorak i otvaranje novih radnih mjesta. Svjesni su da je njihov grad imao poseban put – ratni i mirnodopski. Ovdje danas žive Hrvati, domicilni i doseljeni, Srbi povratnici, ali i ljudi koji su se doselili iz drugih dijelova Hrvatske. Uspjeli su pomiriti svoje navike, običaje, ratne priče. Pomaka ima, ali njihovom dinamikom Kninjani nisu zadovoljni. Evo što kažu brojke:
u Kninu je zaposleno oko tri tisuće ljudi, većina ih radi u državnim i javnim poduzećima. Na Zavodu za zapošljavanje posao traži oko dvije tisuće i 200 osoba.
Najžilaviji segment kninskog gospodarstva su obrtnici. Istina, kriza je u prošloj godini zatvorila 50 obrta, no još je uvijek aktivno 340 sa oko 700 zaposlenih. Grad i država uložili su preko 5,5 milijuna kuna u prvu poduzetničku zonu u kojoj ima mjesta za 14 poduzetnika.
Kako poslovati u prometno izoliranom gradu?
Kriza je nažalost zaustavila i gradnju dugo obećavane brze ceste Strmica - Knin - Drniš - Šibenik, koja je trebala biti preduvjet razvoja grada. Nerealno je očekivati dolazak poduzetnika iz drugih dijelova Hrvatske, unatoč pogodnostima koje im pruža područje od posebne državne skrbi, u prometno izoliran grad.
Temelj gospodarstva u Kninu su tvrtke Div i Knauf, koje zapošljavaju 400 ljudi. Div svoju šansu za razvoj vidi upravo u ovome gradu. Planiraju izgraditi sedam proizvodnih hala, što će ih, zajedno s opremom i strojevima, stajati 60 milijuna eura. Prva tvornica već se gradi, a osigurat će 350 novih radnih mjesta.
Stambeno pitanje u Kninu više nije tema. Država je građanima darovala oko 850 stanova i kuća, brojne zgrade obnovila. Upravo počinje gradnja stambene zgrade sa 80 stanova, vrijedne više od 30 milijuna kuna. Dio je to projekta koji će u konačnici Kninu donijeti 123 nova stana. Kroz različite projekte, Vlada u Knin trenutačno ulaže više od 320 milijuna kuna.
Iseljavanje i život u krizi važniji od nacionalizma
U gradu se doista priča o iseljavanju i ta je ćakula posve prekrila međunacionalne teme. Prema podacima policije, u zadnjih godinu dana oko 700 osoba odjavilo je prebivalište zbog odlaska u inozemstvo. Neki su otišli jer nisu imali posao, a neki unatoč tome.
24-godišnji Luka Mršić, zajedno sa suprugom, prije koji mjesec otišao je u Kanadu. Oboje su bili zaposleni, kaze Lukin otac Stipe.
'No, djeca su htjela bolji stan, bolji auto, a to ovdje od svojih plaća nisu mogli. Ako ne uspiju, vratit će se', kaže Stipe.
Gradonačelnica Knina Josipa Rimac kaže da su migracije logične, tvrdi da je većina onih koji su otišli imala riješeno stambeno pitanje i posao.
Pitate li Kninjane što misle o iseljavanju, kazat će da to treba zaustaviti, otvoriti nova radna mjesta, mlade obitelji zadržati u Kninu.
Studentski rock'n'roll ili 'Mijenjam stvari koje treba mijenjati'
Najveća vrijednost Knina su upravo mladi ljudi. Njih je trećina ukupnog stanovništva. Ne razlikuju se previše, tek po glazbi koju slušaju u kafićima.
Upravo su to mjesta gdje uglavnom izlaze jer drugih sadržaja, kažu, za njih u gradu nema. No, ipak će izdvojiti jedno mjesto - kafić A3 u kojem često nastupaju poznata imena alternativne i rok scene. Značajnu ulogu u životu kninske mladeži ima i udruga HUK. Od 84 udruge, koje su se prijavile na natječaj Svjetske banke, HUK je među osam koje su ovih dana dobile sredstva. Njihov projekt 'Mijenjam stvari koje treba mijenjati' usmjeren je na učenike šestih, sedmih i osmih razreda koji imaju problem u ponašanju. Imaju i svoj web portal, a pripremaju i druge projekte za mlade.
Većina mladih željela bi ostati u svojem gradu. Takvu mogućnost pruža im Veleučilište Marka Marulića, utemeljeno prije šest godina. Na tri studijska programa studira oko 600 studenata, iz svih krajeva Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine. Bilo bi ih i više kad bi Vlada napokon izgradila studentski dom, na koji se čeka evo već treću godinu.
Knin zna što s europskim fondovima
Danas je Knin veliko gradilište. U tijeku je rekonstrukcija kompletne vodovodne i kanalizacijske mreže, za što je grad od briselskog fonda IPA dobio 15,7 milijuna eura. Uskoro kreće izgradnja Pastoralnoga centra i novog stambeno-poslovnog kvarta. Gradski čelnici tvrde da će to potaknuti razvoj gospodarstva i otvoriti nova radna mjesta.
Ne treba zaboraviti ni turističke potencijale Knina. Prirodne ljepote, blizina mora, mala obiteljska gospodarstva koja turistima nude svoje autohtone proizvode – sve to treba iskoristiti sad kad smo pred vratima EU-a.
Kako je danas živjeti u Kninu?
Ipak bolje nego prije godinu dana. I puno bolje nego prije pet godina.
Ako znamo da je prošle godine u Kninu na svijet došlo 170 beba, budućnost je, krizi unatoč, na njegovoj strani.
