Iako ne komentira pojedine slučajeve, pravobraniteljica za djecu ipak je na to pristala zbog, kako kaže, zaštite jednomjesečnog djeteta koje 'uslijed bijega roditelja i stalne neizvjesnosti može biti ozbiljno ugroženo'.

'Preporučila bih roditeljima da se ne skrivaju i ne bježe pred institucijama. Predlažem da, umjesto bijega, koriste sva pravna sredstva koja su im na raspolaganju, odnosno da traže preispitivanje već donesenih odluka koje se u medijima spominju. Jedino na taj način mogu dokazivati ispravnost skrbi o djetetu', poručila im je pravobraniteljica.

Zaključila je da s posebnom pozornošću prati ovaj slučaj jer je riječ o dvoje djece - jednomjesečnom djetetu i njegovoj malodobnoj majci - te od nadležnih službi i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi očekuje detaljna izvješća.

Iako bi korištenje svih pravnih sredstava bilo poželjnije od bijega, pitanje je koliko su pojedinci u ovakvim situacijama upoznati sa svojim pravima. Mada nisu u braku, a Matea je maloljetna, očito je da žele zadržati svoje dijete te se brinuti o njemu. Unatoč teškoj financijskoj situaciji, ne razmišljaju ni o jednoj drugoj opciji.

'U trenutku kada maloljetnici postaju roditelji potrebno im je osigurati pomoć i podršku da odgovorno preuzmu brigu o djetetu te da im se, ako treba, osiguraju aktivnosti da nauče kako se brinuti za dijete, počevši od bazičnih stvari kao što su kupanje i presvlačenje', rekla je za tportal Silvija Stanić, direktorica udruge roditelja Korak po korak, koja je mladom paru osigurala pravnu i psihološku pomoć.

Iako ne želi govoriti o konkretnom slučaju jer nema uvid u dokumente i službene spise, kazala nam je da se vidi da je mladim roditeljima stalo do toga da zadrže svoju bebu. Smatra da u Hrvatskoj ne postoji međuinstitucionalna i međusektorna komunikacija te da se zato nevladin sektor trudi nadomjestiti to.

'Mi se trudimo biti ta poveznica i osigurati informacije tim ljudima. Majka, iako je maloljetna i nezaposlena, ima pravo na rodiljnu naknadu. Njima se mora pomoći da ostvare svoja prava, a nigdje nije propisano da im netko treba dati te informacije', istaknula je Stanić. Našu opasku da su centri za socijalnu skrb dužni informirati svoje štićenike o njihovim pravima te im omogućiti da ih ostvare Stanić nije željela komentirati.

No u zraku je ostala visjeti činjenica da koprivnički Centar za socijalnu skrb nije u slučaju Matee i Stanka napravio sve što je mogao. Nažalost, ovo nije jedini slučaj u kojem se moglo i trebalo više, a centri za socijalnu skrb su poput 'svetih krava'. Njihovu odgovornost nitko nikada ne preispituje, ogorčeno nam je rekla Asenka Kramer, predsjednica udruge Dijete-razvod, koja smatra da sustav zanemaruje interese djeteta.

'Oni su iz meni nepoznatog razloga nezainteresirani za dobrobit djeteta, jer je za dobrobit djeteta bitno da ima oba roditelja. Oni to ili ne znaju ili to ne žele prihvatiti, jer ako to razumiju, a čine ovakve stvari, onda nisu zainteresirani za dobrobit djeteta', rekla je Kramer.

Kaže da se USKOK bavio premijerom, sveučilišnim profesorima, ali ne i socijalnom službom. 'Jedino su centri nedodirljivi, sjetite se čovjeka u Zadru koji je dvije godine mrtav ležao u stanu, a bio je pod nadzorom Centra za socijalnu skrb, ili slučaja male Ane koju su oduzeli baki koja je za nju skrbila i odveli je u dom… Nitko za to nije odgovarao. Kako to da USKOK nikada nije pogledao što se tamo događa? Oni odlučuju o ljudskim sudbinama, a nema nikakve kontrole', zaključila je Kramer.