Prema službenim informacijama, za povjerenje vladi glasovalo je 93 zastupnika, dok ih je 100 bilo protiv, a sedmoro zastupnika bilo je odsutno.

Protiv Rusnoka glasovale su stranke članice prijašnje koalicije desnog centra, konzervativna Demokratska građanska stranke (ODS), liberalno konzervativni TOP 09 i manja stranka LIDEM. Za povjerenje vladi glasovali su socijaldemokrati (ČSSD), komunisti (KSČM) i populistička stranka Javne stvari (VV). Pokazalo se da su u glasovanju odlučujući bili glasovi neovisnih zastupnika.

Rusnok je rezultat glasovanja opisao kao 'pošteni poraz'.

Prema češkom ustavu, Rusnokova vlada koja je imenovana u srpnju trebala bi sada podnijeti ostavku predsjedniku države Milošu Zemanu. Rusnok je potvrdio da će to učiniti "bez odgađanja". Vlada će međutim ostati na dužnosti dok predsjednik ne imenuje novu.

Zeman je u govoru pred zastupnicima dao jasno naslutiti da ne namjerava imenovati novu vladu u idućih nekoliko tjedana. Kao razlog tome naveo je priopćenje državnog odvjetništva, koje je najavilo da će idućih tjedana doći do pomaka u istrazi u najnovijoj aferi vezanoj za korupciju i prisluškivanje, u koju je umiješna šefica kabineta bivšeg predsjednika vlade Petra Nečasa, Jana Nagyova.

Češki ustav ne zadaje predsjedniku države rok u kojemu bi morao dati nalog za sastavljanje vlade. Zeman navodno želi iskoristiti tu činjenicu kako bi Rusnokovu vladu, za koju kritičari kažu da predstavlja 'kabinet Zemanovih prijatelja', održao na dužnosti do idućih redovitih izbora u svibnju 2014. Zeman se protivi izvanrednim izborima, a ne dopušta ni bivšoj koaliciji desnog centra da formira vladu, iako ona tvrdi da raspolaže potrebnom većinom od 101 glasa u parlamentu koji broji 200 zastupnika.