Stranke, od umjereno euroskeptičnih Građanskih demokrata do liberalne Piratske stranke lijevog centra, obećale su srezati proračunski deficit koji kontinuirano raste od prošle godine usred pandemije i rasta mirovina i plaća.

Očekuje se da će proračunski deficit ove godine premašiti sedam posto BDP-a.

Na izborima održanim 8. i 9. listopada, stranke su zajedno osvojile 108 od 200 mjesta u donjem domu parlamenta.

Tijekom kampanje su isticale da su ujedinjene u želji da se smijeni Babiš kojeg optužuju za sukob interesa kroz njegovu ulogu kao osnivača poljoprivrednog konglomerata Agrofert.

Babiš je 2017., prije nego je postao premijer, prenio upravljačka prava nad svojim konglomeratom Agrofert na zakladu i odbacuje optužbe da je u sukobu interesa.

Njegov izgledni nasljednik na mjestu premijera, Petr Fiala, u ponedjeljak je rekao da nova koalicija mora brzo djelovati.

"Moramo što prije riješiti probleme ljudi i izvući zemlju iz više kriza, od zdravstvene i gospodarske do krize vrijednosti", rekao je Fiala.

Prema češkoj proceduri, Fialu može za premijera imenovati predsjednik Miloš Zeman nakon što trenutna vlada podnese ostavku uoči konstituirajuće sjednice parlamenta koja počinje u ponedjeljak i može potrajati nekoliko dana.

Babišova stranka ANO je kao pojedinačna stranka ostvarila najbolji rezultat, no Babiš je vrlo brzo priznao da neće moći okupiti dovoljno veliku koaliciju te da je spreman povući se u oporbu.

Babiš je u kampanji isticao da zemlja treba stabilnost i da je prosperitetnija nego prije. Obećavao je također da će nastaviti dizati plaće u javnom sektoru i mirovine, zaoštrio je protuimigrantsku retoriku i protivio se prepuštanju ovlasti Europskoj uniji.