“Nadležne institucije ne ulažu dovoljno u obrazovanje i informiranje poljoprivrednika o uzgoju sigurne i zdrave hrane, a izobrazba o sigurnom rukovanju pesticidima ustvari promiče konvencionalnu poljoprivredu, a trebalo bi biti obratno”, navodi Natalija Svrtan iz organizacije PAN (Pesticide Action Network) Europe koja je jedan od organizatora simpozija održanom u petak.

PAN Europe organizirao je simpozij u suradnji s hrvatskom europarlamentarkom Biljanom Borzan i uz podršku organizacija IBMA (International Biocontrol Manufacturers Association) i IOBC (International Organisation for Biological and Integrated Control).

Poljoprivrednici i stručnjaci dokazali su da ja ekološkim uzgojem hrane moguće zadržati pa i povećati prinose i profit, navedeno je na simpoziju.

“Naravno, u prijelaznom razdoblju s konvencionalne na ekološku poljoprivredu gubitci su mogući zbog smanjene kvalitete tla i ulaganja u tehnologiju, zato je Europska komisija predvidjela pomoć poljoprivrednicima u prijelaznom periodu od pet godina", objašnjava Svrtan.

U izlaganjima je također istaknuto kako postoje razni mitovi kada je riječ o ekološkoj poljoprivredi i smanjenju pesticida, Primjerice, puno se govori o troškovima prijelaza na ekološku poljoprivredu, no, kako je navela europarlamentarka Borzan, ne i o troškovima u slučaju da se ne prijeđe na ekološki uzgoj, odnosno o tome koliko zapravo košta korištenje pesticida.

Stvarna cijena pesticida

Stvarna cijena korištenja pesticida puno je veća od same cijene koju je poljoprivrednik platio pri kupnji istog, istaknuo je na simpoziju Darko Znaor, stručnjak za ekološku poljoprivredu.

U trenutku kada je poljoprivrednik kupio i primijenio pesticid “znatan dio te priče tek počinje jer je on time stvorio cijelu lepezu negativnih učinaka i uglavnom prikrivenih troškova”, rekao je Znaor.

Među prikrivenim troškovima, osim ekološkog duga i narušavanja zdravlja okoliša i ljudi, tu su i, primjerice, troškovi izrade raznih regulativa, koje snose porezni obveznici, kao i troškove savjetovanja, edukacije i istraživanja vezano uz pesticide, dodao je Znaor.

Još jedan mit vezan za smanjenje pesticida, odnosno ekološku poljoprivredu, je “održiva upotreba pesticida”, a pesticidi su otrov, smatra Znaor, pa je to “kao da govorimo o održivoj upotrebi heroina”.

Problematičan je, bolje rečeno "zavaravajuć", i naziv “sredstva za zaštitu bilja” koji se upotrebljava za pesticide.

Svrtan smatra kako "ovim nazivom industrija nastoji sakriti pravu prirodu tih sredstava kojima je cilj uništavanje i ubijanje biljaka, insekata, životinja, gljivica i ostalih organizama koje smatramo neželjenim”.

Stručnjaci su naglasili da se danas pesticidi koriste više nego ikada prije, čime se globalna bioraznolikost rapidno smanjuje i tako dovodi u pitanje sigurnost hrane, iako se često plasira informaciju da upravo zahvaljujući pesticidima ima dovoljno hrane. I to je, upozorava Svrtan, još jedan mit.

“Agroindustrija je proširila famu da će nedostajati hrane ako prestanemo koristiti pesticide jer će štetnici umanjiti prinose, no situacija je upravo obrnuta - upotrebom pesticida uništit ćemo biološku raznolikost koja je temelj sustava proizvodnje hrane”, objašnjava.

Stručnjaci su poručili da je jasno kako se sustav ne može promijeniti preko noći, no da bi se promjene uopće počele događati potrebno je srušiti mitove oko ekološke poljoprivrede i načina smanjenja pesticida. Potrebna je, ističu, edukacija, i to ne samo poljoprivrednika, već i samih institucija.

U Hrvatskoj je 2019. pod ekološkim uzgojem bilo nešto više od sedam posto ukupno korištenih poljoprivrednih površina, no, rečeno je na simpoziju, stvarni udio ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj je još i manji jer je veliki dio ekoloških proizvođača to samo na papiru, radi ostvarivanja poticaja.

To je jedno od objašnjenja zašto unatoč golemim potporama, ekološka poljoprivreda u Hrvatskoj ne daje rezultate proporcionalne uloženom.

Među 27 novih inicijativa koje se Europska komisija obvezala pokrenuti u sklopu strategije Od polja do stola je i nova regulativa o održivoj upotrebi pesticida, koja je puštena u zakonodavnu proceduru u lipnju, kao i nacionalni strateški planovi za Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP), revizija uredbe o statističkim podacima o pesticidima te akcijski plan za ekološku poljoprivredu, rekla je Biljana Borzan.

Europski je zeleni plan kroz strategiju Od polja do stola i Strategiju bioraznolikosti postavio cilj da do 2030. smanji korištenje pesticida za 50 posto, a poveća ekološke poljoprivredne površine za 25 posto.

No, kako je navela Svrtan, Komisija je uvela kategoriju "intenziteta", uzimajući u obzir i prethodni napredak zemalja članica, “stoga nemaju sve zemlje članice jednake obveze smanjenja upotrebe pesticida pa je Hrvatskoj dodijeljeno 35 posto obveze smanjenja”.

Koliko je realno da Hrvatska može ostvariti taj cilj?

“To ovisi isključivo o volji donositelja odluka. Na njima je da organiziraju edukacije i da prilagode strategije. Žao mi je da simpoziju nije prisustvovao nitko iz Ministarstva poljoprivrede, ni Ministarstva zaštite okoliša, iako smo uputili nekoliko poziva”, poručila je Svrtan.

“Bojim se da s trenutačnom postavom i nedostatkom interesa da se zaštiti zdravlje građana i očuvaju prirodni resursi nećemo postići smanjenje upotrebe pesticida kako je planirano. Jer poljoprivrednici još uvijek misle da se "ne može". A to je krivnja institucija”, zaključila je.