Državni zavod za statistiku samo je neznatno korigirao inflaciju za srpanj, pa umjesto procijenjenih 7.4 posto, objavljeno je da su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, na godišnjoj razini, u prosjeku više za 7.3 posto. Iako na godišnjoj razini inflacija usporava u odnosu na prethodni mjesec, odnosno lipanj ove godine, bila je viša za 0.2 posto
Najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je zabilježen u skupini 'restorani i hoteli', i to za 14.6 posto. Hrana i bezalkoholna pića skuplji su za 12.6 posto, dok su cijene odjeće i obuće 11.3 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Prosječno gledano, stopa inflacije u eurozoni i dalje je u padu, u srpnju je iznosila 5.3 posto. Cijene povrća i voća u Hrvatskoj zaista su iznimno visoke, čak su pomalo bezobrazno visoke.
vezane vijesti
Kilogram mrkve košta tri eura, a bio je deset ili dvanaest kuna, stručak peršina 50 centi, a bio je dvije kune.
'Činjenica je da rad, ljudski rad je jako porastao u Hrvatskoj, a mi smo zaista mala zemlja i po pitanju same proizvodnje i tehnologije smo zaista zaostali naspram drugih zemalja. I cijene samim time su otišle u nebo, sa strane proizvođača, ne bih rekla da su otišle u nebo. Naravno, tu još uvijek moramo znati da postoji ona druga ruka trgovačke marže, na koju mi u pravilu ne možemo utjecati', rekla je Ines Dundović, predsjednica Odbora za mlade i žene Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a.
Ističe kako uvijek kaže da treba kupovati hrvatsko, domaće i lokalno. Napomenula je da, ako kupci kupuju lokalnu i domaću hranu, te potiču domaću proizvodnju, tako stvaraju veći benefit poljoprivrednicima.
'Vidite vani da se 10 hektara blitve bere strojno, pakira se u vezice i dovaža. Ta blitva dođe u Hrvatsku, ona je tri puta jeftinija od naše. I naravno dođe na tržište, dolazi u supermarkete. Ispada da je naša hrana skupa. Mi kada platimo radnika, kao što sam napomenula, i sve što imamo, te inpute, naša blitva naravno da je na neki način na tržištu skuplja. Jer mi trebamo barem biti na nuli ili barem neko malo zaraditi', poručila je Dundović.
Dodala je kako treba napraviti iskorak, a to znači podizanje svijesti, uvjeravanje ljudi i stvaranje domaćeg tržišta.
'Mali lokalni proizvođači trebaju na neki način zaista moći prodati sve više i više proizvoda, da mogu više ulagati u svoju proizvodnju', dodala je.
Dundović je kazala kako od proizvođača do krajnjeg kupca proizvod poskupi u pravilu tri puta. Naglasila je kako ne vjeruje da će cijene padati, ali da ne bi trebale ni rasti.
Osvrnula se i na štete koje su načinjene zbog nevremena. Dodala je kako je povrćarstvo jako stradalo, ali i vinogradarstvo.
'Imat ćemo sigurno velikih problema. Mi nikad nismo bili samodostatni, a pogotovo sada. Već se i vide nedostaci. Vidimo da smo imali i problem s opskrbom osnovnih kultura kao što su kupus i salata. Dakle, da, definitivno će biti problema s povrćem i uvoz će se povećavati. Zato moramo definitivno raditi na tome da se što više pomogne domaćim poljoprivrednicima, što je Komora učinila. Pokrenuli smo razgovore, ne samo razgovore, nego inicijativu da se i obnova poljoprivrednog potencijala pokrene i da se zamrznu krediti na godinu dana', zaključila je Dundović.
