Na konferenciji za novinare o ovogodišnoj žetvi, Vučković je kazala da je sektor ratarstva ove godine izložen velikom pritisku u pogledu likvidnosti, klimatskih prilika te nižih prinosa i otkupnih cijena.

Najavila je bespovratne potpore, za koje se planira osigurati nešto više od 10 milijuna eura, s kojima se predviđa podržati prvih 30 hektara za pšenicu, ječam, industrijski krumpir, uljanu repicu i kamilicu, i to potporom od 135 eura po hektaru.

"Mislimo da taj dodatak od 135 eura po hektaru predstavlja pravednu i učinkovitu pomoć, a potporu za površinu do 30 hektara ponudili smo jer tako obuhvaćamo 95 posto proizvođača", istaknula je ministrica.

Vučković međutim napominje da se bespovratna sredstava uvijek traže no da je vrlo teško očekivati da Vlada i ministarstvo mogu potporama po hektaru nadomjestiti sva očekivanja koja su proizvođači imali kad su donosili autonomne poslovne odluke i planirali prihode.

Kao drugu mjeru navela je ponovo osiguranje posebnog mehanizma kredita za obrtna sredstva primarnim poljoprivrednim porizvođačima, o čemu su započeli razgovori s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj (HBOR) i agencijom HAMAG-BICRO.

"Razgovaramo i o potpori putem sufinanciranja redovnog kreditnog programa HBOR-a, a Ministarstvo je ponudilo sufinanciranje 50 posto kamatne stope, koja je u ovome trenutku pet posto, pa bi i u konačnici za proizvođače iznosila 2,5 posto", kazala je ministrica Vučković.

Kao četvrtu mjeru Ministarstvo predlaže formiranje operativnog programa za proizvođače u sektoru žitarica, odnosno formiranje jake proizvođačke organizacije. "Ulaganje naših sredstava u taj operativni program iznosi 50 posto, a toliko bi uložili i udruženi proizvođači, koji, putem operativnog programa, kao i u drugim EU zemljama, mogu plaćati najam skladišta, i nabavku zajedničke potrbne opreme", dodala je Vučković.

Izvijestila je kako će program uskoro biti poslan na javno savjetovanje, nakon čega ga mora odobriti Europska Komisija, a isplate bespovratnih potpora bi mogle krenuti za dva do tri mjeseca.

"Činjenica je da su proizvođači kupovali inpute po značajno skupljim cijenama, da je cijena žitarica prošle godine bila značajno viša, ali je bilo teško očekivati da će se to zadržati, jer cijene padaju već mjesecima i formiraju se mehanizmom ponude i potražnje na tržištu", istaknula je ministrica Vučković.

Ove godine lošiji prinosi i slabija kvaliteta pšenice

Direktor sektora trgovanja i kooperacije tvrtke Žito Relja Kovačić ocijenio je kako su ovogodišnju žetvu obilježila četiri negativna elementa - lošiji prinosi, slabija kvaliteta uroda, povećani troškovi proizovdnje i niska cijena otkupa.

Ističe kako otkupna cijena pšenice treće klase iznosi 165 eura po toni, što je za otprilile 100 eura manje nego prošle godine, cijena uljane repice na kotaciji ove tvrrtke je 360 eura po toni, a prošle godine bila je više od 700 eura, dok je ječam je ove godine 120 do 130 eura po toni, a prošle godine je bio gotovo 100 eura skuplji.

"U ovom trenutku potražnja za pšenicom je relativno niska. Mislim da nitko u Hrvatskoj ne može reći što će se događati s cijenom te da puno veći "igrači" o tome odlučuju. Možemo se samo nadati da će biti viša od trenutne, jer s postojećom cijenom i prinosima proizvođač teško može ostvariti pozitivan rezultat", ocijenio je Kovačić.