'Žetva je krenula prije osam dana u ovom našem dijelu i skoro je već pri kraju', govori za tportal Matija Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

Dok u najistočnijim dijelovima Hrvatske padaju posljednji otkosi, u zapadnijim dijelovima kombajni će tek ući u polja. Pod ovom je žitaricom u Hrvatskoj zasijano 160.000 hektara, a očekuje se urod od oko milijun tona.

'Naše potrebe kreću se između 400.000 i 450.000 tona, tako da ćemo imati količine i za izvoz', rekao je prošloga tjedna u Osijeku pred novinarima Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, govoreći o žetvi 2022.

'Bit će dobro ako se ne izveze 80 do 90 posto jer naše trgovce neće ništa spriječiti da je prodaju po boljoj cijeni, a onda ćemo je vraćati po skupljima', tumači nam Brlošić, navodeći da poljoprivrednici nisu zadovoljni otkupnom cijenom, a ona se kreće do 2,20 kuna.

Istovremeno se kilogram pšenice u Sloveniji plaća tri kune, a nešto malo manje od toga i u Mađarskoj.

'Otkupna cijena, s obzirom na uvjete i cijenu na burzama, iznenađujuće je niska, najniža u Europi i svijetu. Ne znamo koji je razlog tome. Otkupljivači će zaraditi pet do 10 puta više dok proizvođači neće imati zarade, što će se odraziti na sjetvu', upozorava Brlošić, dodajući da su prinosi na poljima niži za 15 do 20 posto u odnosu na prošlu godinu, ali je pšenica zdrava i kvalitetna.

Urod ove krušarice kreće se između 4,5 i najviše osam tona po hektaru, što je, ističe Brlošić, vrlo rijetko.

Prema ratarskoj računici, dodaje, realna otkupna cijena trebala bi iznositi 2,50 kuna.

'Država bi trebala intervenirati te otkupiti dosta godišnje proizvodnje s obzirom na rat u Ukrajini, pandemiju i cijenu energenata', upozorava Brlošić.