Već u prvoj izjavi nakon tog nesretnog događaja Capak je poručio da mu je žao što je njegovo sjedenje na kutiji ispalo 'veća vijest od cjepiva'. Sporna fotografija u međuvremenu je nestala sa stranica HZJZ-a, no ravnatelj Zavoda ipak je ušao u legendu: građani na društvenim mrežama obilježavaju prvu obljetnicu dolaska cjepiva u Hrvatsku upravo podsjećanjem na taj događaj.

Bio je to tek slikovit uvod u nadolazeće kontroverze oko cijepljenja, u jeku tada prevladavajućeg narativa o pomami za spasonosnim cjepivom koje će okončati pandemiju. Uslijedio je novi val nezadovoljstva radom i odlukama nacionalnog Stožera civilne zaštite te se on našao pod baražnom vatrom zbog dvostrukih standarda i zaobilaženja vlastitih procedura.

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević' Alemka Markotić na presici je morala objašnjavati zašto je među prvima u Zaraznoj cijepljena njezina majka, pa je uzvratila protuoptužbom novinarima da se 'barem jedno od vas koje ovdje sada sjedi cijepilo jednim cjepivom preko reda'. Zatekli novinari redom su se izjasnili da se nisu cijepili, a Markotić nije htjela otkriti na koga je ciljala.

'Ako bih ja sada htjela pitati vaše redakcije, a pun mi je mobitel takvih upita, koliko puta ste vi prekršili – zovući mene i moje kolege, tražeći kojekakve usluge za svoje roditelje i bližnje? Na svu sreću u kliniku su mogli doći i vaši roditelji, i moja majka, i svi drugi ljudi koji su trebali i mogli doći u tu kliniku', kazala je tada Markotić.

Ipak nisu svi potrebiti mogli doći na cijepljenje. Nisu imali 'nekog svog' u sustavu, nisu nikoga htjeli vući za rukav ili jednostavno nisu htjeli ići preko reda, smatrajući da ima ugroženijih od njih.

U Vladi su tada stali iza ravnateljice Markotić jer je, kako su poručili, pojasnila sve aspekte vezane uz cijepljenje njezine majke. 'Ona definitivno spada u najugroženiju skupinu koja je utvrđena planom cijepljenja i ne vidimo nikakav razlog da bi prof. Markotić, koja je otpočetka uključena u rad Stožera, trebala otići', odgovorili su iz Vlade na zahtjeve za ostavkom ravnateljice Zarazne.

Mnogo veći problem od prioritetnog cijepljenja jedne 84-godišnjakinje bilo je cijepljenje niza relativno dobrodržećih i utjecajnih pojedinaca, poput rektora zagrebačkog Sveučilišta Damira Borasa i njegove supruge, a oni su dobili cjepivo zatekavši se u pravo vrijeme za 'višak cjepiva' u Klinici za stomatologiju KBC-a Zagreb, uz nemušta objašnjenja nadležnih.

U razdoblju zastoja isporuke cjepiva diljem Europe, dok su stotine tisuća starih i bolesnih građana Hrvatske čekale na svoj red za cijepljenje, 'ostatak' ili 'višak' cjepiva ubrizgan je, među ostalim, u mišice šefa Hrvatske gospodarske komore Luke Burilovića, dopredsjednika Hrvatskog rukometnog saveza Zorana Gopca, bivšeg SDP-ovog potpredsjednika Vlade Slavka Linića, koprivničko-križevačkog župana Darka Korena, viceguvernerke HNB-a Ivane Jakir Bajo, člana Nadzornog odbora Podravke i lokalnog šefa HGK Krunoslava Vitelja...

U mjesec i pol dana cijepilo se 4635 'ostalih'

Od 27. prosinca 2020. do 10. veljače, od ukupno utrošenih 107.080 doza cjepiva, daleko najviše ih je utrošeno u zdravstvu i domovima za starije, građani s potresom pogođenih područja primili su ih 4360 dok je na 'ostale' utrošeno 4635 doza. Iz HZJZ-a su za RTL poručili da se rubrika 'ostali' ponajprije odnosi na starije i kronično bolesne građane.

Ministar zdravstva Vili Beroš govorio je da cijepljenje preko reda treba moralno osuditi. U početku nije bio siguran može li se zbog toga kazneno odgovarati. Potom je, zbog snažnog pritiska javnosti, ustrojio inspekciju, a u konačnici je javno prozvan jedino ravnatelj dubrovačke bolnice Marijo Bekić jer je osigurao cjepivo svojim roditeljima, puncu i punici. Ministarstvo je taj predmet s uočenim nepravilnostima u radu u ožujku proslijedilo Hrvatskoj liječničkoj komori, a ona će nekad, možda, pokrenuti disciplinski postupak. U međuvremenu, Bekić i dalje upravlja najjužnijom hrvatskom bolnicom.

Cijepljenje i dostupnost zdravstvenih usluga u pandemiji 'preko veze', iznuđena i jalova inspekcija, politički sastav Stožera i mučne presice sa zbunjujućim informacijama - poput one o cijepljenju trudnica - nisu, blago rečeno, doprinijeli izgradnji povjerenja u 'struku'. Umjesto relevantnim znanstvenicima, dobar dio građana poklonio je povjerenje rodbini, prijateljima i neznancima s društvenih mreža. U godinu dana cijepljeno je samo 51,7 posto stanovništva, odnosno 62 posto odraslog stanovništva, pa su hrvatski građani danas među najmanje cijepljenim Europljanima.

Ostaje nada da omikron, kako je to nedavno definirao imunolog Zlatko Trobonjača, dolazi u društvo koje ima 'nemalu imunost' od 80-ak posto, barem kada se cijepljenjima pridruže svi oni koji su preboljeli covid. No sada je glavno pitanje je li se virus toliko promijenio da ga antitijela stvorena originalnim cjepivom više ne mogu prepoznati.

'Varijanta omikron sadrži novi uzorak mutacija na svom šiljastom proteinu. Ove promjene mogle bi poremetiti sposobnost nekih, ali vjerojatno ne svih, antitijela induciranih trenutnim cjepivima da se vežu na šiljasti protein. Ako se to dogodi, cjepiva bi mogla biti manje učinkovita u sprječavanju zaraze i prenošenju varijante omikron', upozorava HZJZ.

U idućih nekoliko mjeseci fokus u Hrvatskoj bit će na potpisima i referendumu, bistrit će se demokracija, ljudska prava i slobode. Gledat će se i filmovi, poput premijerove današnje preporuke za 'Don't Look Up' - nesumnjivo, odlične podloge za promišljanje i raspravu. Za to vrijeme covid krizom u Italiji i Portugalu, zemljama u kojima je i formalno na snazi izvanredno stanje, ravnaju vojni generali, a taj primjer odnedavno slijede Austrija i Njemačka.