Model borbe protiv covida 3G označava mogućnost dobivanja covid potvrda onima koji su cijepljeni, preboljeli koronu i koji su testirani. Ovaj je model bio dosad dominantan u europskim zemljama u kojima je široko rasprostranjena primjena covid potvrda.

On je na snazi i u Hrvatskoj, u kojoj će se od 15. studenoga dogoditi značajan skok u širenju covid potvrda sa zdravstva i socijalne skrbi na gotovo sve elemente društva. Naime za manje od tjedan dana covid potvrde morat će imati svi zaposlenici državnih i javnih službi, ali i građani koji koriste njihove usluge. Tako bez covid potvrde neće biti moguće ući u Finu, poreznu upravu, općinu ili bilo koje komunalno poduzeće.

Ako ne dođe do pada broja novozaraženih, nacionalni Stožer najavio je da će se uvesti i potvrde za ugostiteljske objekte, teretane, bazene… No Stožer je najavio i da bi od siječnja covid potvrdu mogli dobiti samo oni građani koji su cijepljeni ili su preboljeli koronu.

Dakle otpada testiranje.

To je model 2G koji su pojedine zemlje Europske unije već uvele. U Austriji će u kafiće, restorane, frizerske salone, kina i kazališta moći samo oni koji su preboljeli koronu ili su cijepljeni.

U Njemačkoj pojedine savezne pokrajine imaju model 3G, a u nekima su već na modelu 2G.

Covid potvrde uvodi i Danska, država koja naspram Hrvatske ima nevjerojatan postotak cijepljenih: 85,9 posto starijih od 12 godina primilo je dvije doze cjepiva.

Danska premijerka Mette Frederiksen za razbuktavanje epidemije u toj zemlji krivi necijepljene i kaže: 'Ponovno uvođenje propusnice zakomplicirat će svakodnevicu onima koji nisu cijepljeni. Mislim da tako treba biti.'

Slični argumenti za širenje zaraze prisutni su i u Hrvatskoj, koja pak može samo sanjati danski postotak cijepljenosti. No ni ta brojka nije ih poštedjela covid potvrda.

Gdje je onda rješenje?

Model 1G? Što o tome misle stručnjaci?

Sve su glasnija razmišljanja o tome da je rješenje u modelu 1G. Riječ je o propusnicama samo za one s negativnim testom, bez obzira na preboljenje ili cijepljenje.

'Da, to je rješenje dok ne postignemo 80 posto cijepljenosti. Kad to postignemo, virus će i dalje kružiti, ali on će biti kao booster da postignemo bolji imunitet, a sam covid postat će kao prehlada, normalna bolest', rekao je sinoć za RTL Andrej Trampuž, šef odjela za infektologiju bolnice Charite u Berlinu.

Detlev Krüger: Treba se testirati, imamo pandemiju necijepljenih i cijepljenih

Na tom je tragu i njemački autoritet kada su u pitanju virusi, profesor Detlev Krüger, koji je 27 godina, do 2016., bio na čelu Instituta za virologiju Sveučilišne bolnice Charite u Berlinu, u kojoj radi i Trampuž. U velikom intervjuu za Bild komentirao je postojeće mjere i oprez prema sve raširenijem i od vodećih političara sve više podržavanom modelu 2G (cijepljeni, preboljeli).

'Nada ovih političara svakako je to da će moći snažnije kontrolirati širenje virusa putem modela 2G. Ali to nije tako jednostavno jer postaje sve očitije da čak i potpuno cijepljene osobe mogu prenijeti virus. Cijepljenjem ne postižemo sterilni imunitet. To je onako kako je rekao Hendrik Streeck: 'Cijepljenje je prije svega samozaštita, a ne vanjska zaštita.' U tom pogledu sumnjam da je 2G poboljšanje u odnosu na 3G. Na kraju, 2G samo znači veći nedostatak slobode bez pružanja veće sigurnosti. Zato je testiranje i dalje važno.'

Smatra da je i dalje potrebno testiranje, posebice onih koji rade s ranjivim skupinama u bolnicama ili domovima za starije, bez obzira jesu li cijepljeni ili ne.

'Dobro je ako su ti radnici cijepljeni, ali to samo po sebi ne pruža potpunu zaštitu štićenika i pacijenata. Cijepljenje će imati određeni utjecaj na cirkulaciju virusa, ali temeljito testiranje ostaje važno. Cijepljenje ne bi trebalo učiniti da se osjećate sigurno', napominje. Na pitanje jesmo li u epidemiji necijepljenih, odgovara:

'Ne, ja to ne vidim tako. Imamo pandemiju necijepljenih i cijepljenih jer ljudi koji su cijepljeni mogu prenijeti virus, pa čak i razboljeti se. Veliki sam zagovornik cijepljenja, posebno starijih i prethodno oboljelih ljudi, jer cijepljenje u velikoj mjeri štiti od teških tijekova. Budući da se zaštita od cijepljenja smanjuje u vrlo kratkom vremenu, podržavam i dopunsko cijepljenje za ove skupine. To je najbolji način zaštite starijih i ranjivih, najteže bolesnih i najvjerojatnijih smrti.'

Kolarić: Model 2G sasvim je u redu. Testiranje je izbjegavanje cijepljenja i time se radi pritisak da se ljudi cijepe

Epidemiolog i član Znanstvenog savjeta Vlade RH Branko Kolarić smatra da je 'izjednačavanje cijepljenih i necijepljenih štetno'.

'Sada znamo da imunitet nakon cijepljenja nije trajan. Evo, krenuli smo s trećom dozom kod starijih i imunokompromitiranih bolesnika, no izgleda da će svi trebati treću dozu jer nakon nekog vremena razina protutijela pada i ljudi se mogu zaraziti. To sugerira da treba booster doza. Kad razgovarate telefonski s cijepljenim koji se razbolio, on normalno razgovara s vama, a netko tko nije cijepljen kašlje, teže diše. Da, cijepljeni se mogu zaraziti, ali je zaštitni učinak cjepiva velik. Ako se cijepljeni budu zaražavali, a ne budu toliko umirali, onda ovo prestaje biti ozbiljna bolest zbog koje trebaju mjere i nećemo imati prenapregnut bolnički sustav, to je u redu', kaže Kolarić za tportal.

Na pitanje koji je model po njemu najbolji, kaže da je uvođenje covid potvrda za cijepljene, testiranje i preboljele (3G) kod nas zakasnilo. 'Na sedam tisuća zaraženih to se uvodi za 10 dana?! Znali smo da će se ovo dogoditi, trebali smo tehnički i mentalno biti spremni da se to odmah uvede, od ponedjeljka', komentira.

Je li on zagovornik ukidanja testiranja za dobivanje covid potvrde, opciju koja bi se kod nas mogla uvesti početkom siječnja, Kolarić kaže da mu je to sasvim u redu. 'Testiranje je izbjegavanje cijepljenja. Tako će se na ljude koji nisu preboljeli napraviti pritisak da se cijepe jer se oni sad testiraju da izbjegnu cijepljenje', smatra.

Nije li za osjetljive sustave poput bolnica ili domova za starije i nemoćne najsigurniji onaj s negativnim testom? Kolarić odgovara da ako se test radi u periodu inkubacije, on može biti negativan iako ste zaraženi.

'Jesam za široko testiranje za sprečavanje ulaska infekcije u sustav… Ima testiranje svoje mjesto, no cijepljenje je ono što trebamo da bismo zaustavili epidemiju na globalnoj razini', kaže. Smatra da bi vladajući i oni koji upravljaju covid krizom u Hrvatskoj trebali odlučno stati na kraj onome što Kolarić naziva lažnim vijestima.

'Tu nam je napravljena velika šteta jer se dopustilo da se razmašu tvrdnje da se od cjepiva može umrijeti, da cjepiva nisu sigurna, da bolest nije opasna. To je ključno, uz covid potvrde. Treba se onako fino uhvatiti s time. Dopuštanje širenja takvih informacija u ovo vrijeme nije pitanje demokracije i slobode govora, nego je to pitanje suzbijanja epidemije i zaštite ljudskih života', zaključuje.