Prijedlog cjelovite mirovinske reforme ima za cilj dugoročnu održivost mirovinskog sustava pa osim produljenja radnog vijeka do 67. godine života već od 2031. donosi i oštriju penalizaciju prijevremenog umirovljena, te izbor za osobe rođene nakon 1962. hoće li ostati u oba mirovinska stupa ili prijeći u 1. mirovinski stup.

Na konstataciju da obvezni mirovinski fondovi smatraju da 27 posto dodatka trebaju dobiti svi, a ne samo oni koji prebacuju štednju iz drugog stupa u prvi, Pavić je rekao da je pitanje 27 posto dodataka - pitanje 40 milijardi kuna do 2040. godine.

"Ova Vlada je odgovorna, i ne želi taj dug prebaciti na sljedeće generacije, želimo naći održivi način da to financiramo", rekao je Pavić. "Pronaći ćemo rješenje, koje ide k tome da će budući umirovljenici imati veću mirovinu, barem jednake onim sadašnjim."

Ministar se osvrnuo i na nezadovoljstvo sindikata koji su prvi sastanak s njim napustili zbog neuvažavanja njihovih prijedloga, od kojih je jedan bio i smanjenje dobi za odlazak u mirovinu.

"Efektivno će većina građana raditi do 61. ili 65. godine zbog postojanja instituta dugotrajnog osiguranika. Prosjek radnog staža je 30 godina, stoga je cilj ove Vlade produljiti to na 40 godina. Oni koji dosegnu staž od 40 godina moći će puno ranije ići u mirovinu", objasnio je Pavić.

"Javno pozivam sindikate da se još jedanput zajedno sjednemo za stol. Vlada ulaže u jačanje sindikata, jer želimo jači socijalni dijalog. Pozivam ih da im još jednom objasnimo argumente", rekao je ministar.

"Cilj ove Vlade je da ljudi koji odlaze u mirovinu, odlaze sa što duljim stažem, kako bi imali time i veće mirovine. Mirovine sigurno neće padati, imamo ekordni rast mirovina ove godine, preko 6 posto", napominje Pavić.

Ministar je odgovorio i na nezadovoljstvo koalicijskog partnera HSLS-a oko reformi gdje još imaju "nekoliko otvorenih pitanja", no zaključuje kako su "usuglasili gotovo cijeli paket, u kojem bi spomenuo i 3 posto rasta minimalne mirovine".