U nedjelju je potpisan sporazum o iranskom nuklearnom programu. Bijela kuća naglašava kako se radi o šestomjesečnom sporazumu unutar kojeg će Iran zamrznuti svoj nuklearni program, a zauzvrat će mu djelomično biti ukinute sankcije. Svijet pozdravlja ovaj privremeni sporazum, a Izrael i Saudijska Arabija iznimno su nezadovoljni ishodom situacije. Kada su u pitanju Iran i sile Zapada, odnos je zamršen već desetljećima. Pojednostavljeni prikaz ove komplicirane politike dao je CNN. A infografika prikazuje nuklearna postrojenja, rudnike urana i detalje privremenog sporazuma
Sjedinjene Države pokrenule su nuklearni program s Iranom 1957. Tada, za vrijeme šaha, Iran i SAD bili su prijatelji i uz potporu iz SAD-a Iran je počeo razvijati svoj nuklearni program 1970-ih. No SAD je povukao svoju potporu kada je šah svrgnut tijekom Islamske revolucije 1979. godine.
Tko su tih 'šest svjetskih sila'?
Pregovore s Iranom vodila je skupina P5+1 koja obuhvaća diplomate iz pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a: SAD, Velika Britanija, Francuska, Rusija i Kina, plus Njemačka.
Je li Iran jedina zemlja s nuklearnim programom?
Ne.
Zna se da osam zemalja posjeduje nuklearno oružje, uključujući sve zemlje P5. Izrael odbija potvrditi da ga ima, iako Federacija američkih znanstvenika procjenjuje da ima oko 80 atomskih bombi.
Zašto drugi narodi nisu suočeni s takvim reakcijama?
Prema zemljama poput Indije i Pakistana nisu poduzete nikakve mjere djelom i zato što one nikada nisu potpisale Ugovor o neširenju nuklearnog oružja. Iran je, s druge strane, potpisao Ugovor. I kao rezultat toga njegov je program stavljen pod nadzor. Osim toga, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) ima informacije koje ukazuju da Iran provodi aktivnosti koje nije prijavio u prošlosti.
Zašto se iranski nuklearni program smatra prijetnjom?
Od islamske revolucije Zapad je zabrinut da bi Iran mogao koristiti svoj nuklearni program za izradu atomskog oružja pomoću visoko obogaćenog urana. Prije deset godina nuklearni inspektori iz Međunarodne agencije objavili su da su pronašli tragove visoko obogaćenog urana u postrojenju u Natanzu. Iran je privremeno obustavio obogaćivanje, ali je opet 2006. nastavio inzistirajući na tome da je ono dozvoljeno pod ugovorom s IAEA-om.
Dosta o pozadini nuklearnog sporazuma. Kakav je dogovor zapravo postignut?
Radi se o privremenom sporazumu koji usporava program nuklearnog razvoja Irana u zamjenu za ukidanje nekih sankcija dok formalni sporazum ne bude razrađen.
Ako nije trajan, zašto je velika stvar?
Godinama su Iran i zapadne sile napuštali pregovaračke stolove u atmosferi neslaganja, frustracija i otvorenog neprijateljstva. No diplomatski ton se promijenio nakon predsjedničkih izbora ove godine na kojima je pobijedio Hasan Rohani.
'Prvi put u gotovo deset godina mi smo zaustavili napredak iranskog nuklearnog programa', rekao je američki predsjednik Barack Obama.
A što je sa zalihama koje Iran već ima?
Kao dio dogovora Iran će razvodniti svoje zalihe urana koji je bio obogaćen do 20 posto. Sporazum također nalaže da Iran zaustavi obogaćivanje iznad pet posto i demontira tehničku opremu potrebnu za to. Prije kraja početne faze dogovora sve zalihe treba razrijediti ispod pet posto ili ih pretvoriti u oblik koji nije pogodan za daljnje obogaćivanje.
Zašto pet posto?
Iran stalno govori da mu obogaćivanje urana i izgradnja nuklearnih reaktora služi samo za mirne civilne energetske potrebe. Nuklearna elektrana koristi uran koji je obogaćen do pet posto. To je gorivo koje postrojenja koriste za proizvodnju električne energije.
Što će još Iran morati učiniti?
Iran će također morati smanjiti gradnju novih centrifuga i objekata za obogaćivanje, ali i zamrznuti rad na reaktorima s teškom vodom koji su u razvoju na postrojenju Arak. Taj objekt može se koristiti kao izvor plutonija - što je drugi put za stvaranje nuklearne bombe. Reaktor u izgradnji jugozapadno od Teherana bio je ključno pitanje u ranijim pregovorima.
Što ako Iran ne bude ispunio svoje obaveze?
Međunarodna zajednica će pojačati sankcije – i pritisak.
Zašto Izrael ne pozdravlja ovaj sporazum?
Dvije zemlje rivali su već godinama. Izrael tvrdi da ima najviše za izgubiti ako Iran razvije nuklearnu bombu. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu sporazum je nazvao 'povijesnom pogreškom'.
'To je loš dogovor koji Iranu pruža točno ono što je želio: značajno ublažavanje sankcija i nastavak djela nuklearnog programa', piše u priopćenju objavljenom nekoliko sati nakon postizanja dogovora.
Izraelski ministar gospodarstva Naftali Benet rekao je za vojni radio da 'Izrael ne vidi da ga obavezuje taj loš, vrlo loš sporazum koji je potpisan'.
Oglasio se i izraelski ministar za obavještajne poslove Juval Stajnic, koji je izrazio nezadovoljstvo postignutim dogovorom kazavši da je u pitanju 'prevara'.
Toliko napetosti između Irana i Izraela, zašto?
Nije uvijek bilo tako. Nakon rođenja Izraela 1948. dvije zemlje su uživale u 'medenom mjesecu', koji je trajao sve prije revolucije 1979., kaže David Menashri, profesor emeritus Sveučilišta u Tel Avivu. Izrael je isporučivao oružje Iranu u ratu protiv njihova zajedničkog neprijatelja Iraka. No Islamska revolucija kojom je svrgnut iranski šah obilježila je prekretnicu. Islamska republika na čelu sa šijitskim klericima u većinskoj šijitskoj zemlji gleda na Izrael kao na nelegitimnu državu, bez prava na postojanje. Mnogo godina kasnije Izrael je počeo promatrati Iran i njegovu potporu globalnom terorizmu kao glavnu prijetnju. Ti problemi eskalirali su kada su međunarodni inspektori pronašli tragove visoko obogaćenog urana u postrojenju u Iranu. Osim Izraela, ovim sporazumom nije zadovoljna ni Saudijska Arabija.
