Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić izabrana je za glavnu tajnicu Vijeća Europe. Tportal donosi pregled što predstavlja ta organizacija, kada je osnovana i s kojim ciljem te koja su njena glavna tijela
Vijeće Europe sa sjedištem u Strasbourgu, koje danas ima 47 država članica, osnovano je 5. svibnja 1949. u Londonu i najstarija je europska organizacija. Utemeljitelji su Belgija, Francuska, Luksemburg, Nizozemska, Velika Britanija, Irska, Italija, Danska, Norveška i Švedska. Cilj je bio učvrstiti demokraciju, vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava na europskom kontinentu kako se strahote dvaju svjetskih ratova više nikad ne bi ponovile.
Godinu kasnije u Rimu usvojena je Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, a 1959. godine utemeljen je Europski sud za ljudska prava.
Osim ovih temeljnih načela, Vijeće Europe bavi se i nizom drugih društvenih tema poput nasilja nad ženama, rasne, nacionalne i druge netrpeljivosti, prava djece, socijalne isključenosti, trgovine ljudima, terorizma, bioetike, zaštite kulturne i prirodne baštine te drugih suvremenih izazova europskih društava.
vezane vijesti
Pod geslom 'živjeti zajedno u Europi 21. stoljeća' Vijeće Europe bori se protiv svih oblika netolerancije i diskriminacije, s posebnim naglaskom na zaštitu ljudskih prava osjetljivih društvenih skupina poput Roma, izbjeglica, migranta i LGBT osoba.
Također, razvojem politike susjedstva nastoji ojačati politički angažman i promicanje europskih vrijednosti i standarda izvan granica europskog kontinenta, posebno u kontekstu tzv. arapskog proljeća.
Nadalje, Vijeće Europe do sada je usvojilo više od 200 konvencija i protokola iz raznih područja, a najvećim dostignućem smatra se Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, koja je usvojena 1950., na snagu je stupila 1953. godine.
Konvencija utvrđuje listu prava i sloboda koje su države dužne svakome jamčiti, a konvencijski sustav zaštite temelji se na principu supsidijarnosti, što znači da države stranke imaju primarnu odgovornost za zaštitu ljudskih prava te prevenciju i ispravljanje eventualnih povreda.
Važno je naglasiti da je Vijeće Europe samostalna međunarodna organizacija, odnosno razlikuje se od Vijeća Europske unije ili Europskog vijeća, koji su tijela Europske unije.
Sastoji se od nekoliko tijela i institucija, a glavna tijela su Odbor ministara i Parlamentarna skupština.
Odbor ministara
Glavno je izvršno tijelo donošenja odluka te svojevrsni čuvar temeljnih vrijednosti Vijeća Europe, a sastoji se od ministara vanjskih poslova država članica.
Odbor je zadužen za održavanje političkog dijaloga, nadzor poštivanja obveza članstva i primanje novih članica, zaključivanje pravno obvezujućih instrumenata i sporazuma kao i usvajanje političkih preporuka državama članicama te nadzor izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava.
Predsjedanje Odborom ministara
Hrvatska je punopravna članica Vijeća Europe od 6. studenog 1996. godine. Predsjedanje Odborom ministara Vijeća Europe organizirano je tako da svakih šest mjeseci predsjeda jedna članica, i to abecednim redom. Hrvatsko predsjedanje započinje 18. svibnja 2020. godine.
Parlamentarna skupština
Glavno je savjetodavno tijelo Vijeća Europe te od osnutka, 1949. godine, djeluje kao pokretačka snaga Organizacije, stojeći iza mnogih njezinih ključnih inicijativa i postignuća. Osigurava demokratski forum za raspravu i nadgledanje izbora te njezin odbor ima važnu ulogu u rješavanju tekućih pitanja.
Broji 636 člana (318 zastupnika i 318 zamjenika), a svaka je država, ovisno o broju stanovnika, zastupljena s 2 do 18 članova. Svake godine bira predsjednika iz redova svojih članova, na jednogodišnji mandat koji jednom može biti obnovljen. Sastaje se četiri puta godišnje na jednotjednim plenarnim sjednicama u Strasbourgu te bira Glavnog tajnika i zamjenika, Povjerenika za ljudska prava i suce Europskog suda za ljudska prava. Hrvatska u skupštini ima pet zastupnika, a u ovom sazivu to su Sanja Putica, Marijana Balić, Goran Beus Richembergh, Domagoj Hajduković i Davor Ivo Stier.
Glavni tajnik
Odgovoran je za strateško planiranje i smjer programa rada i proračuna Vijeća Europe te vodi i predstavlja Organizaciju. Mandat glavnog tajnika traje pet godina te može biti ponovo izabran. Od 2010. osnovna plaća glavnog tajnika iznosi 17.697 eura.
Kongres lokalnih i regionalnih vlasti
Kao savjetodavno tijelo nadležno je za jačanje lokalne i regionalne demokracije u državama članicama. Sastoji se od Doma lokalnih vlasti i Doma regija te od tri odbora. Ima 648 izabranih zastupnika koji predstavljaju više od 200.000 lokalnih i regionalnih vlasti. Sastaje se dva puta godišnje na plenarnim (svibanj) i sezonskim (proljeće ili jesen) zasjedanjima.
Europski sud za ljudska prava
Nadzorni je organ koji jamči svim Europljanima prava zajamčenih Europskom konvencijom o ljudskim pravima. Otvoren je za sve države i pojedince bez obzira na državljanstvo.
Venecijanska komisija
Venecijanska komisija, koja je pri Vijeću Europe, tportalu je na pitanje predstavlja li Vladina medijska antireferedumska kampanja kršenje preporuka Venecijanske komisije, odgovorila da je potreban 'službeni zahjev' za komentiranje, a na pitanje što to točno znači i koja je procedura za postavljanje takvog zahtjeva odgovorili su da bi zahtjev trebala uputiti institucija državne vlasti poput vlade ili parlamenta.
Tajništvo Vijeća Europe
Administrativno je tijelo koje se brine za učinkovito djelovanje Organizacije i odvijanje programskih aktivnosti. Zapošljava oko 2000 službenika iz svih zemalja članica, a na čelu mu je glavni tajnik kojemu je povjereno strateško upravljanje programskim aktivnostima i proračunom te nadzor nad funkcioniranjem Tajništva i Organizacije općenito.
Povjerenik za ljudska prava
Djeluje neovisno te je zadužen za promicanje zaštite ljudskih prava u državama članicama te promicanje razvoja nacionalnih struktura za zaštitu ljudskih prava. Mandat Povjerenika za ljudska prava traje šest godina.
