"Predsjednik Biden jasno je rekao da SAD neće slati vojnike da se bore u Ukrajini", rekla je glasnogovornica američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost Adrienne Watson. Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je u ponedjeljak na skupu u Parizu da zapadni saveznici ne bi trebali isključiti nijednu opciju kako bi spriječili pobjedu Rusije u Ukrajini, iako je naglasio da zasad o tome nema suglasja. No Njemačka, Britanija, Španjolska, Poljska i Češka ogradile su se od sugestija da bi mogle poslati svoje vojnike u rat u Ukrajini, koji je ušao u treću godinu.

"Neće biti nikakvih kopnenih postrojbi, nikakvih vojnika na ukrajinskom tlu iz europskih zemalja ili zemalja NATO-a", rekao je u utorak njemački kancelar Olaf Scholz. Njemački ministar obrane Boris Pistorius bio je jednako odlučan.

"Čizme na terenu nisu opcija za Njemačku", rekao je novinarima tijekom posjeta Beču. Bijela kuća kasnije je ponovila da ne planira poslati kopnene postrojbe, pozvavši američke zastupnike da odobre prijedlog zakona koji će osigurati da ukrajinska vojska dobije potrebno oružje i streljivo. Francuski ministar vanjskih poslova Stephane Sejourne rekao je u utorak da je predsjednik Macron mislio na slanje vojnika za specifične zadaće kao što je pomoć u razminiranju, proizvodnji oružja i kibernetičkoj sigurnosti.

"To bi moglo zahtijevati (vojnu) nazočnost na ukrajinskom teritoriju, ne prelazeći prag borbi", rekao je. Scholz je rekao da izgleda da su europski čelnici nakon sastanka u ponedjeljak spremni nabaviti oružje iz trećih zemalja kako bi ubrzali pomoć Ukrajini. Kremlj je upozorio Zapad što bi u slučaju slanja vojnika u Ukrajinu bilo na kocki.

"Činjenica da se razgovara o mogućnosti da članice NATO-a pošalju određene kontigente u Ukrajinu je vrlo važan novi element", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima upitan za komentar Macronove izjave. Na pitanje koliki bi u tom slučaju bio rizik od izbijanja izravnog sukoba Rusije i NATO-a, Peskov je odgovorio: "U tome sIučaju, morali bismo govoriti ne o mogućnosti, nego o neizbježnosti (izravnog sukoba)". Visoki ukrajinski dužnosnik je rekao da su razgovori zapadnih zemalja o izravnoj vojnoj intervenciji u Ukrajini dobra stvar i da pokazuju da postoji svijest o tome da je ruska agresija prijetnja Europi.

"Kao prvo, to pokazuje apsolutnu svijest o rizicima koje za Europu predstavlja militaristička, agresivna Rusija", rekao je savjetnik predsjednika Mihajlo Podoljak. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je također da NATO ne planira slati svoje snage u Ukrajinu. Češki i poljski premijer Petr Fiala i Donald Tusk i mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto isto su tako poručili da njihove zemlje ne razmatraju slanje svojih vojnika u Ukrajinu. Litavski ministar obrane Arvydas Anusauskas rekao je da se Vilnius u osnovi ne protivi ideji raspoređivanja kopnenih snaga u Ukrajini. Po njegovim riječima, Litva bi mogla poslati svoje trupe u Ukrajinu kako bi pomogle u obuci vojnika, ali nikada ne bi ušle u borbene operacije protiv ruskih snaga.