'Čestitam gradonačelniku Opari i njegovom timu na uspješnoj aplikaciji. Ovaj projekt je obilježio posljednjih nekoliko godina gospodarenja otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Ova sredstva idu u najboljem mogućem smjeru: prije tri godine smo imali veliku krizu gospodarenja otpadom na području grada Splita, a za sve što je od tada poduzeto treba zahvaliti entuzijazmu grada Splita i gradonačelnika Opare', izjavio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

Kazao je i da je Hrvatska tijekom 2019. godine napravila 'ogroman iskorak prema razvrstavanju otpada', te da u nadolazećim godinama moramo napraviti još jedan iskorak i odvajati na kućnom pragu. Doduše, Split možda i nije najbolja lokacija za izjaviti tako nešto: odlagalište se možda sanira po planu, no postotak odvajanja otpada najgori je među velikim gradovima i iznosi tek 3,74 posto, još uvijek se čekaju najavljena reciklažna dvorišta, nema sortirnice i kompostane, a izvjesno je da će kasniti i izgradnja županijskog Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici.

Ministar Ćorić izbjegao je konkretno komentirati ove podatke: najprije je upozorio na 'anomaliju' po kojoj se u odvojeni otpad ne ubrajaju količine prikupljene u pravnim osobama jer to 'na određeni način abolira ovakvu brojku na razini Splita'. Hrvatska je, za usporedbu, prošlu godinu završila na 37 posto odvajanja.

'Specifične okolnosti u gradu Splitu i nekoliko većih gradova u Dalmaciji uvjetuju znatno manji postotak nego recimo na sjeverozapadu Hrvatske', tvrdi ministar održivog razvoja. Kada smo ga upitali da objasni koje su to specifične okolnosti, spomenuo je stare gradske jezgre, nemogućnost dostave i slično.

'Infrastruktura je potrebna da bi se sustav zaokružio', pitijski je zaključio Ćorić.

'Ali moj dojam je da je uprava grada Splita učinila ogroman iskorak u rješavanju ključnih gradskih problema. Možda je to samo dojam, s obzirom na činjenicu da je gospodin Opara moj dragi prijatelj kojega projektima pratimo već nekoliko godina, od 2017. godine naovamo', dodao je.

Splitski gradonačelnik kazao je da je ugovor o sufinanciranju 'točka na i' projekta sanacije Karepovca.

'Današnji dan je kruna našeg trogodišnjeg nastojanja da jednu ekološku bombu na našem poluotoku dovedemo do točke na kojoj je danas. S ovim iznosom povući ćemo dovoljna sredstva za pokretanje druge i treće faze paketa A, za dovršetak saniranog dijela koji ćemo prekriti zelenilom. Upravo sada projektiramo i paket B, te nastavak procesa koji bi trebao trajati do 2023. godine. Kada je započela sanacija rekao sam da je to bila sramota, ali sada je prošlost. Sjetite se da je oporba tražila da prekinemo sa sanacijom kada je zasmrdilo. Tog dana su naši sugrađani shvatili koja je to opasnost na istoku grada. Neugodnih mirisa više nema, a za to je trebalo političke volje, znanja i ustrajnosti. Moj mandat je obilježilo čišćenje grijeha u prošlim desetljećima', cvjetao je Krstulović Opara.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Siniša Kukić kazao je da je sanacija Karepovca završila u rekordnom roku i da se više ne radi o 'brdu smeća', nego o uređenom i saniranom odlagalištu. Fond je radove u prvoj fazi sanacije već sufinancirao s 59 milijuna kuna.

Karepovac bi, inače, u funkciji trebao biti još najviše četiri godine, a u tom periodu na njega će se postupno početi odlagati o otpad s preostalih odlagališta u županiji, koja će se sukcesivno zatvarati. Bilo je previđeno da se u tom periodu izgradi i otvori Centar za gospodarenje otpadom u obližnjoj Lećevici, čiju izgradnju vodi Splitsko-dalmatinska županija. No, ona gotovo godinu dana ne uspijeva ni zaključiti natječaj za projektiranje i građenje.

Istovremeno, u petnaestak godina postojanja županijska tvrtka 'Regionalni centar čistog okoliša Lećevica' utrošila je 30 milijuna kuna. Kako je objašnjeno, novac je uglavnom otišao na 'trošak osoblja'.