Opći izbori u Bosni i Hercegovini održani su 2. listopada, a konačne rezultate bi Središnje izborno povjerenstvo, nakon ponovnog prebrojavanja izbornih listića za predsjednika Republike Srpske, te krive raspodjele dijela mandata i političkih pritisaka na rad, trebalo objaviti u ovome tjednu. Dominantnu potporu među hrvatskim biračima dobila je politička grupacija koju okuplja HNS BiH, a među Srbima je to koalicija saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Među bošnjačkim strankama još uvijek je nepoznato tko će imati većinu - vodeća bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA), kojoj se suprotstavio blok stranaka predvođenih SDP-om BiH ili će pak ove dvije grupacije ući u koaliciju i tako razriješiti sve dvojbe.

Predsjednik HNS-a BiH i tamošnjeg HDZ-a Dragan Čović izjavio je kako će se intenzivirati razgovori o poslijeizbornim partnerstvima s bošnjačkim i srpskim strankama. „U svakom slučaju mislim da će se 3. ili 4. studenoga intenzivno krenuti razgovarati“, rekao je Čović.

Hrvatski čelnik kazao je da je već razgovarao s većinom stranaka iz HNS-a BiH, te bošnjačkih i srpskih stranaka te da je uvjeren da se do početka prosinca može postići dogovor oko uspostave vlasti. Uvjet s hrvatske strane su izborne i reforme usmjerene na ubrzavanje euroatlantskog puta zemlje.

"U sklopu euroatlantskog procesa izborno zakonodavstvo će biti jedan uvjet reformskih aktivnosti koje moramo završiti“, rekao je on.

Čović je poručio kako se u BiH više nikada ne smiju radikalizirati odnosi prijetnjama nasiljem i sukobima.

„Više nitko ne smije otvarati pitanje zveckanja oružjem, ne znam kakvog prebrojavanja ili naoružavanja. Želimo našim ljudima poslati jasnu poruku da ovo mora biti prostor u kojem će se normalno živjeti i da imaju pravnu sigurnost", istaknuo je Čović.

Tijekom ove godine više političkih stranaka, a naročito u vrijeme izborne kampanje, upućivalo je prijetnje s aluzijama na sukobe, nasilje i rat kao načina rješavanja političkih prijepora.