Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović ocijenio je u srijedu kako je problematiziranje gradnje Pelješkog mosta tek dio predizborne kampanje dijela bošnjačkih stranaka u BiH ističući kako to ni na koji način ne može utjecati na realiziranje najvećeg infrastrukturnog projekta u Hrvatskoj.
Nakon redovite sjednice Predsjedništva BiH, održane u Sarajevu, on je novinarima kazao kako se pitanje gradnje Pelješkog mosta uopće nije našlo na dnevnom redu te je podsjetio kako tijela državne vlasti u BiH nikada nisu donijela odluku o protivljenju gradnji mosta.
Kazao je i kako stoga ne postoji ni teorijska mogućnost da netko u ime BiH tuži Hrvatsku zbog Pelješkog mosta pred nekim od međunarodnih sudova, kako su to najavili predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i Vijeća ministara Denis Zvizdić.
vezane vijesti
"To je isključivo u funkciji predizborne kampanje nekih političkih opcija u Sarajevu, a onda će doći neke druge teme i most više nitko neće spominjati. To je barem moje stajalište", kazao je Čović.
Istaknuo je kako je zbog preuranjene izborne kampanje, koja je dovela i do blokade pregovora o izmjenama izbornog zakona, došlo do zastoja BiH na europskom putu.
Tvrdi kako je BiH već sada mogla imati status kandidata za članstvo u EU da je to riješila, a ovako je dobila dodatna pitanja na raniji upitnik Europske komisije pa sada mora na njih i odgovoriti i onda čekati na konačno mišljenje iz Bruxellesa.
"Sasvim je izvjesno da (kandidatski status) nećemo dobiti u ovom izbornom ciklusu. Treba čekati novi saziv vlasti", kazao je Čović.
Upozorio je ipak na činjenicu da neka pitanja poput migrantske krize ne mogu čekati novu vlast pa ova postojeća mora hitno poduzeti dodatne mjere kako bi se suočila s tim problemom.
Iako se to očekivalo, na Predsjedništvu BiH u srijedu je izostala rasprava o paketu mjera koji bi osigurao stavljanje pod nadzor ilegalnih migracija, a razlog za to je činjenica da nadležno ministarstvo još nije predložilo te mjere.
Čović je pojasnio kako se radi na izmjenama zakona o azilu. Cilj je sadašnji rok od 14 dana, koliko migranti trebaju čekati kako bi se obradio njihov eventualni zahtjev za azil, skrati na 24 sata.
Umjesto da dva tjedna nesmetano lutaju po BiH i traže priliku za odlazak u Hrvatsku migranti bi ubuduće bili zadržani 24 sata na granici, a ako im azil ne bi bio odobren odmah nakon toga policija bi ih vraćala u zemlju iz koje su stigli.
"Evidentno je da su sve to ekonomski migranti i nema razloga davati im vrijeme za slobodno kretanje kroz BiH", kazao je Čović dodajući kako su postojeći zakoni doprinijeli kaotičnom stanju i razmahu kriminala odnosno krijumčarenja migranata.
