Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ BiH Dragan Čović izjavio je da strani suci trebaju napustiti Ustavni sud BiH, što je, po njegovoj ocjeni, i dio obveza koje je Bosna i Hercegovina preuzela u približavanju Europskoj uniji
'Ako želimo biti dio europskih ili bilo kojih drugih integracija, onda ne možemo imati bilo koji oblik protektorata. Činjenica je da tri predstavnika međunarodnih institucija već više od 20 godina egzistiraju u Ustavnom sudu i došlo je vrijeme da BiH mora u tom sudu imati devet predstavnika tri konstitutivna naroda', rekao je Čović u izjavi za TV Herceg-Bosne.
vezane vijesti
Odlazak stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH ultimativno traže vlasti Republike Srpske, a parlament tog entiteta je na posebnoj sjednici u ponedjeljak donio zaključak kako srpski dužmosnici u tijelima vlasti BiH trebaju blokirati njihov rad do izmjene zakona o Ustavnom sudu odnosno do uklanjanja stranih sudaca iz njegovog sastava.
Europska je komisija u svom mišljenju o zahtjevu BiH za stjecanje statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji iz svibnja 2019. spomenula status Ustavnog suda BiH, no prije svega u kontekstu činjenice da se njegove odluke ne provode iako su one konačne i obvezujuće, dok je u svezi sa stranim sucima navela samo kako to pitanje "treba riješiti", no bez izričite upute da ih u tom sudu više ne treba biti.
'Potrebno je riješiti pitanje međunarodnih sudaca u Ustavnom sudu. Ustavni sud treba biti u stanju preuzeti proaktivnu i nezavisnu ulogu u rješavanju sukoba nadležnosti. Legitimnost Ustavnog suda mora biti priznata od svih vlasti, kako bi se osiguralo trajno poštivanje njegovih odluka', stoji u mišljenju Europske komisije.
Europska je komisija ovo pitanje tretirala baš kao i postojanje Ureda visokog predstavnika (OHR), pri čemu je konstatirala kako u suverenoj zemlji ne bi trebala postojati takva vrsta 'ekstenzivne međunarodne supervizije', no prije nego što se ona okonča potrebno je ispuniti niz uvjeta.
Sudjelovanje troje sudaca stranaca definirano je u Ustavu BiH koji je donesen u Daytonu prije 25 godina, a u njegovom sastavu su još po dva Hrvata, Srbina i Bošnjaka.
Predviđeno je kako je pet godina nakon stupanja na snagu daytonskog ustava 'moguće' donijeti drugačija rješenja no bez izričite obveze da se to i učini.
Čelnik HDZ-a BiH rekao se kako hrvatski predstavnici u vlasti zauzimaju za donošenje zakona o Ustavnome sudu BiH kako bi se riješilo ovo pitanje. Komentirajući situaciju nastalu oko uloge Ustavnog suda BiH, Čović je pojasnio kako će to strankama okupljenim oko Hrvatskog narodnog sabora BiH biti dodatni motiv za pokretanje i niza drugih reformi.
Pri tome je odbacio ocjene da sudjeluje u razbijanju Bosne i Hercegovine zajedno sa srpskim čelnikom Miloradom Dodikom, te je optužio bošnjačke političare da uz potporu dijela međunarodne zajednice žele posve dominirati Hrvatima.
'Ta 'probosanska opredjeljenja' vode tome da se BiH dezintegrira i ostane pod upravom nekih međunarodnih institucija kako bi im se olakšalo da dođu do onoga što zovu građanskom zemljom', poručio je Čović istaknuvši da Bosna i Hercegovina moža biti stabilna kao država samo kao zajednica tri jednakopravna konstitutivna naroda i građana.
