Zašto Hrvatska nema Paxlovid, Pfizerov lijek s 90-postotnim uspjehom u sprječavanju bolničkog liječenja ili smrti oboljelih od covida? Hoće li ga nabaviti sad, šest mjeseci nakon što je Ministarstvo zdravstva službeno uputilo liječnike da koriste upravo taj lijek kako bi se spriječili preventabilni smrtni slučajevi u državi s jednom od najviših stopa smrtnosti od covida u svijetu?
Po saznanjima premijera Andeja Plenkovića, Hrvatska ima 'osam lijekova, koji su nabavljeni, odobreni i administriraju se pacijentima', a Vlada je odobrila sve što je dosad tražilo Ministarstvo zdravstva. Za Paxlovid, treba vidjeti, dodao je Plenković, je li taj lijek prošao sve procedure na - europskoj, hrvatskoj i na razini nabave. No, ministar zdrastva Vili Beroš još je u veljači, crno na bijelo, poručio liječnicima da izvole koristiti upravo Paxlovid - lijek koji im je i danas nedostupan.
Razgovori s Pfizerom
Dnevnik Nove TV pitao je proizvođača lijeka razgovaraju li i s hrvatskim predstavnicima o Paxlovidu.
'Pfizer je potpisao ugovore o izravnoj nabavi s 14 zemalja članica Europske unije. Također smo u razgovorima s hrvatskom Vladom. Pojedinosti naših razgovora s vladama su povjerljive', kazali su iz Pfizera.
O kakvim je razgovorima riječ i znači li to da je i Hrvatska zainteresirana za izravnu kupnju, Dnevnik Nove TV je upitao Ministarstvo. No odgovorili su samo o zajedničkoj nabavi koju vodi Europska komisija.
'Djelotvoran je lijek, ali nije bombon da bi ga svatko mogao primati, ima ozbiljne interkacije s nizom lijekova. Niz antiaritmika, lijekovi za sniženje masnoće, lijekovi su koji se jako puno primjenjuju i ti pacijenti ne smiju dobiti Paxlovid', napominje infektolog iz KB Dubrava Bruno Baršić.
Istražuje se i zašto se nekim pacijentima, poput američkog predsjendika Joea Bidena, nakon korištenja COVID-19 vratio.
Ministar Vili Beroš, međutim, šuti. Nakon smrti Vladimira Matijanića pokušao je proturiti tezu da sve bolnice u Hrvatskoj imaju na raspolaganju lijekove protiv covida, ali ga je Hrvatska udruga bolničkih liječnika oštro demantirala. Beroš je na to ponovio da remdesivira ima dovoljno, iako upravo na nedostatak tog lijeka ovih dana upozoravaju hrvatski liječnici u javnim istupima. O Paxlovidu, antiviralnom lijeku kojeg je Svjetska zdravstvena organizacija u travnju ocijenila 'najboljim terapijskim izborom za visokorizične pacijente', ne govore, jer ga nisu ni imali priliku primijeniti.
vezane vijesti
Prema smjernicama Ministarstva zdravstva, Paxlovid se preporučuje 'u svrhu liječenja blažih do srednje teških oblika' bolesti. Konkretno, u blažem slučaju to su bolesnici sa simptomima nekomplicirane infekcije dišnog sustava koji mogu imati vrućicu, opću slabost, glavobolju, mialgije, hunjavicu, grlobolju i/ili kašalj. U bolesnika nisu prisutni znakovi dehidracije, sepse ili otežanog disanja (nedostatka zraka). U ovoj skupini su i djeca s akutnim infekcijama gornjih dišnih putova.
Srednje teški oblik bolesti imaju odrasli bolesnici 's težim simptomima bolesti i/ili pneumonijom, ali bez kriterija za tešku pneumoniju, bez potrebe za nadomjesnom terapijom kisikom'. Tu su i djeca s pneumonijom, bez kriterija za tešku bolest. Dakle, kad bi postojao u Hrvatskoj, Paxlovid bi se davao pacijentima koji imaju jedan ili više uključujućih medicinskih stanja i/ili dob navedenih u tablici po dobnim skupinama.
Početak terapije trebao bi biti 'što je prije moguće, unutar pet dana od prvih simptoma bolesti', a daju se i upute za doziranje Paxlovida u odraslih i djece.
Inače, Europska agencija za lijekove (EMA) odobrila je primjenu Paxlovida još u siječnju, kada je objavljeno da laboratorijski podaci sugeriraju da je lijek zadržao svoju učinkovitost i protiv omikron varijante. Krajem travnja, velika Pfizerova studija potvrdila je rezultate prijašnjih istraživanja da je lijek 90 posto uspješan u sprječavanju bolničkog liječenja ili smrti oboljelih od covida, iako je neučinkovit u sprječavanju širenja zaraze među članovima istog domaćinstva.
Paxlovid je prvi antivirusni lijek koji se primjenjuje kroz usta, za koji je dana preporuka za liječenje covida u EU. Dvije djelatne tvari predmetnog lijeka dostupne su u obliku zasebnih tableta, smanjujući sposobnost virusa da se umnožava u stanicama organizma.
Klinika američkog Sveučilišta Yale naglašava da Paxlovid ima puno prednosti: uz 89-postotno smanjenje rizika od hospitalizacije i smrti, Nacionalni institut za zdravlje (NIH) preferira ga u odnosu na druge tretmane protiv covida, a kako je jeftiniji od mnogih drugih lijekova, besplatan je u SAD-u.
Ministarstvo zdravstva: EK pregovara s Pfizerom
'Sama dinamika procesa nabave lijekova ovisi o pregovorima EK i proizvođača lijeka kao što je i slučaj s lijekom Paxlovid te prema posljednjim informacijama, EK pregovara s proizvođačem lijeka, tvrtkom Pfizer, te ulaže napore u što brže finaliziranje iste kao i s većinom zemalja članica EU koje nabavljaju lijekove putem centralizirane javne nabave', naveli su iz Ministarstva zdravstva za tportal.
'Mislim da je to početak velike promjene', rekao je dr. Scott Roberts, specijalist za zarazne bolesti s Yale Medicine. 'To je doista naša prva učinkovita oralna antivirusna tableta za ovaj virus. Pokazuje jasnu korist i doista može spriječiti hospitalizaciju i smrt kod ljudi koji su pod visokim rizikom', dodao je.
Kao i svi antivirusni lijekovi, Paxlovid najbolje djeluje rano u tijeku bolesti - u ovom slučaju, unutar prvih pet dana od pojave simptoma. Na recept ga mogu dobiti Amerikanci s određenim bolestima i stanjima (rak, dijabetes, pretilost...) i stariji od 65 godina, ali i ljekarnici mogu sami dati Paxlovid pod uvjetom da raspolažu potrebnom medicinskom dokumentacijom.
