Poznato je to da Crkva ne reagira na prvu loptu. Obično se o gorućim pitanjima očituje tjednima, u ovom slučaju mjesecima kasnije. No kada se biskupi službeno očituju i daju svoj stav o nekoj temi, laicima je potrebno pomno i opetovano čitanje da bi shvatili što je 'pisac htio reći'. Jedna od rijetkih jasnih i začuđujuće kratkih poruka HBK odaslana je 12. studenog, kada je nakon višetjednih najava uvedena obavezna upotreba covid potvrda u državnoj i javnoj službi.

Iako je ova poruka došla kasno jer se HBK očitovao o pandemiji zadnji put prije gotovo godinu dana, točnije u siječnju 2021. godine, ipak je pokazala jasan stav o gorućem pitanju koje je podijelilo društvo i dovelo mnoge pred gotovo nemoguć izbor. Građani su u međuvremenu izašli na ulice, mnogi od njih su vjernici, isto tako još je možda veći broj vjernika na onoj, uvjetno rečeno, drugoj strani.

Prvo priopćenje

Dugo očekivana poruka izazvala je veliko zanimanje javnosti. 'Posljednjih dana stvorilo se ozračje određenih pritisaka na osobe koje su očitovale problem vlastite savjesti. Tematiziranje gubitka radnih mjesta i socijalnog statusa zbog toga što se neki nisu cijepili dodatno je opteretilo i poljuljalo povjerenje u društvenu klimu. Imajući u vidu to da je temelj društvenog uređenja poštivanje čovjeka i njegova dostojanstva, smatramo potrebnim uzeti u obzir argumente i razloge pojedinaca koji iz opravdanih razloga isključuju mogućnost cijepljenja. U tom kontekstu sve mjere i odluke za sprječavanje širenja zaraze koronavirusom trebaju biti bez prisile i uvjetovanja, kako ističe naputak Kongregacije, posebice u pogledu prava na rad, usluge i sudjelovanje u društvenom životu. Isto tako, preporučuje se korištenje neinvazivnih metoda i drugih oblika testiranja', glasio je dio priopćenja biskupa objavljen 12. studenog.

Dakle jasno su kazali da se cijepljenjem ne bi trebalo uvjetovati pravo na rad te da bi sve mjere za suzbijanje pandemije trebale biti bez uvjetovanja i prisile. Spomenuli su i da bi se testiranje trebalo izvoditi neinvazivnim metodama.

Bitno je spomenuti da se Hrvatska biskupska konferencija sastoji od više tijela, pa je tako ovu izjavu koja je uzburkala duhove potpisalo Stalno vijeće HBK, a čine ga predsjednik HBK, nadbiskup Želimir Puljić, kardinal Josip Bozanić, nadbiskup Đuro Hranić, nadbiskup koadjutor Dražen Kulteša i biskup Zdenko Križić.

Tu su izjavu očekivano na nož uzele pojedine liječničke strukovne udruge. Pa je tako Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) istakla: 'Cijepljeni ste, imate covid potvrdu, nema straha za Vaše zdravlje. Pogledajte u oči bolesnike oboljele od bolesti covid-19, ali i bolesnike koji nemaju covid-19, no ne mogu dobiti zdravstvenu skrb jer bolnice trenutno nemaju mogućnosti skrbiti o njima. Pogledajte u oči zdravstvene djelatnike koji skrbe o njima i u dežurstvima često traže slobodan krevet više za oboljele. Oni će Vam reći da je cijepljenje najučinkovitija zaštita od ove bolesti. To je jedina znanstvena istina koju treba jasno izreći.'

Sve ostale riječi izgovorene o cijepljenju predstavljaju, ustvrdio je HUBOL, 'neznanje i mlaki, bljutavi, proračunati kukavičluk'.

S ovom porukom HBK složio se pak predsjednik RH Zoran Milanović - on se ne protivi cijepljenju, već prisilama i covid potvrdama.

Drugo priopćenje

Nakon toga, 6. prosinca, vjernicima je na sv. Nikolu u čizmicu stiglo novo priopćenje HBK. Ovog puta oglasila se Komisija Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et pax, kojoj je na čelu nadbiskup Đuro Hranić, Vladimir Dugalić je tajnik, a u ovoj komisiji još je petero pravnika, uz trojicu moralnih teologa.

Oni su pak odaslali u javnost podulje razmatranje o nekoliko gorućih tema i dvojbi.

Iako manje eksplicitno nego u priopćenju Vijeća HBK, Iustitia et pax smatra da se ne bi smjelo dovoditi u pitanje 'načelo dobrovoljnosti cijepljenja niti dopustiti da covid potvrda postane oblik indirektne prisile na cijepljenje i uvjetovanje radnim mjestom, jer to izaziva kod ljudi određeni strah i podsvjesni otpor te pridonosi rastu društvene napetosti'.

Iznose i da je 'sve očitije' da cjepiva štite od težih oblika bolesti i smrti, no da ne štite u potpunosti od širenja zaraze.

Treće priopćenje

Isti taj dan, dakle 6. prosinca, HBK, točnije Stalno vijeće HBK, ono koje potpisuje priopćenje odaslano 12. studenog, u kojem se jasno kaže da su protiv prisila i uvjetovanja te u kojem se zalažu za neinvazivne postupke testiranja, dolazi u Banske dvore na polugodišnji sastanak s predstavnicima Vlade i premijerom Plenkovićem.

I tu se dogodio potpun preokret u manje od mjesec dana. Isti biskupi koji su potpisali priopćenje 12. studenog iz Banskih dvora poslali su dijametralno suprotnu poruku.

Pozvali su sve vjernike i ljude dobre volje 'da daju svoj doprinos u prevladavanju zdravstvene i društvene krize kojoj svjedočimo, ponajprije cijepljenjem kao sredstvom prevencije i suzbijanja transmisije virusa'.

Sada cijepljenje 'suzbija transmisiju virusa', a u priopćenju Iustitiae et pax, poslanom isti dan, govori se o tome da ne štite u potpunosti od zaraze.

'U tom duhu valja prihvatiti i obvezu testiranja za one koji nisu cijepljeni ili preboljeli, uključujući svrhovitost covid potvrde kao sredstva koje smanjuje rizik obolijevanja i prenošenja virusa. Samo kombinacijom svih mjera na raspolaganju, koje zasebno nisu dovoljne, možemo djelotvornije suzbijati širenje epidemije', stoji u priopćenju sa zajedničkog sastanka u Vladi. Dakle covid potvrde su 'svrhovite' i više nema govora o dobrovoljnosti te protivljenju ucjenama i gubitku posla.

O neinvazivnom testiranju u Vladi ni riječi.