Nova vlada ima četiri potpredsjednika i ukupno 18 ministarstava, a u njoj su pored Abazovićeve Ujedinjene reformske akcije i predstavnici manjinskih stranaka koje predstavljaju Hrvate i Bošnjake, te Socijaldemokratska partija i prosrpska Socijalistička narodna partija.

Demokratska partija socijalista predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, podržala je Abazovićevu vladu, ali njezini predstavnici nisu zastupljeni u njoj.

Abazović je u izlaganju istaknuo da će nova vlada počivati na dva glavna stupa - vladavini prava i gospodarskom razvoju koji nose pet prioritetnih pravaca djelovanja: borba protiv korupcije, više održivih investicija, integracija u EU, održivi razvoj i zaštita okoliša, kao i afirmacija djece i mladih.

Svi članovi vlade dužni su baviti se budućnošću Crne Gore, a ne njezinim daljim zarobljavanjem u prošlosti, rekao je.

“Zato sam ponosan što će prvi put zajedno raditi subjekti koji do sada nisu direktno surađivali", rekao je Abazović.

Agresija Rusije na Ukrajinu izazvala je burna geopolitička kretanja, ali ta nova kriza otvorila je nove perspektive za Crnu Goru, rekao je.

"Vjerujem da Crna Gora može zatražiti ubrzani prijem i da hitnim, ali mudrim odlukama može uskoro postati punopravna članica EU. Ovo je naš najvažniji cilj”, rekao je Abazović.

Crnogorski parlament početkom veljače izglasao je nepovjerenje vladi Zdravka Krivokapića nakon sukoba Krivokapića i njegova tada jedinog potpredsjednika Dritana Abazovića.

Upravo su koalicije koje su predvodili Abazović, Krivokapić te čelnik Demokrata Aleksa Bečić nakon parlamentarnih izbora 2020. godine oformili koaliciju koja je prvi puta nakon 30 godina vlasti u oporbu poslala DPS Mila Đukanovića.

Dritan Abazović je po nacionalnosti Albanac i prvi predsjednik crnogorske vlade koji dolazi iz manjinskih naroda u Crnoj Gori.

Prema koalicijskom sporazumu manjinska vlada trebala bi voditi zemlju godinu dana do raspisivanja izvanrednih parlamentarnih izbora.