Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odbio je prošloga tjedna potvrditi premijerski mandat Miodraga Lekića, nekadašnjeg veleposlanika Savezne Republike Jugoslavije u Italiji za vrijeme vladavine Slobodana Miloševića, te je uputio zahtjev Skupštini da se raspusti i raspiše nove izbore. No tim potezom Đukanović je silno naljutio zastupnike nove-stare parlamentarne većine te su krenuli s odmazdom, pokrenuvši postupak njegova opoziva.

Crnu Goru potresa politička nestabilnost nakon što je 30. kolovoza 2020., poslije 30 godina na vlasti, izbore izgubila Đukanovićeva Demokratska partija socijalista (DPS). Od tada su pale dvije vlade, a formiranje treće, koja bi opet bila prosrpske i proruske orijentacije, Đukanović nastoji blokirati.

Zastupnici Demokratskog fronta, proruski orijentirane grupacije u koju su se udružile stranke sa srpskim predznakom, Demokrata i Građanskog pokreta URA pokrenuli su proceduru razrješenja predsjednika jer tvrde da je prekršio zakon kada je odbio imenovati Lekića za premijera i zato što nije zvao sve parlamentarne stranke na konzultacije. S druge strane Đukanović smatra da su se stekli uvjeti da se raspusti Skupština jer mu do predviđenog roka nitko nije dostavio 41 potreban potpis za imenovanje novog mandatara.

URA je oklijevala s davanjem potpisa jer su odnosi među strankama većine narušeni, ali spaja ih jedino to što ne podnose Đukanovića i njegovu Demokratsku partiju socijalista. Iako su dan nakon roka dostavili potrebne potpise, Đukanović ih ne želi priznati i inzistira na raspuštanju parlamenta. Spomenute tri stranke, uz Socijalističku narodnu partiju i druge manje stranke, imaju tanku većinu i kontroliraju 41 ruku od ukupno 80 zastupnika, koliko ih je u Skupštini Crne Gore.

No problem je to što prijedlog za opoziv, nakon što se pokrene u Skupštini, ide na odlučivanje Ustavnom sudu, a on je trenutno u blokadi i od predviđenih sedam ima tek tri suca, stoga nema kvorum za donošenje odluka. Demokratski front najavio je da je spreman opozvati Đukanovića i bez odluke Ustavnog suda.

'Kako je za nas Milo Đukanović običan kriminalac na funkciji predsjednika države, imamo obavezu da zaštitimo Crnu Goru i njene institucije svim raspoloživim demokratskim sredstvima', naveli su prije nekoliko dana iz DF-a.

Milan Knežević, jedan od vođa DF-a, kaže da je nefunkcioniranje Ustavnog suda u ovom trenutku pravna praznina koja se jedino može tumačiti tako da je Skupština jedina nadležna za to da upravlja državom. Knežević je gostujući na TV Prvoj objasnio kako bi se odvijale stvari nakon Đukanovićeve smjene.

'Sve je jasno, ako dođe do razrješenja Đukanovića, predsjednica Skupštine preuzima sve njegove nadležnosti, a to znači da ona odmah treba raspisati prijevremene predsjedničke izbore, ali i izabrati mandatara Miodraga Lekića', rekao je Knežević.

Iz Đukanovićeva DPS-a pozvali su DF 'da se okani manipuliranja i pokušaja stvaranja dodatne nestabilnosti u državi'.

'Osvjedočeni ruski plaćenici, koji čekaju da im Beograd kaže što misle, iza sebe imaju već jedan neuspjeli državni udar pa im poručujemo da budu posebno oprezni s planiranjem drugog', poručio im je zastupnik DPS-a Predrag Bošković, piše Pobjeda.me.

Politički analitičar Zlatko Vujović za Radio Slobodna Europa (RSE) kazao je da bi u slučaju da Skupština Crne Gore ipak neustavno razriješi predsjednika države, ta odluka bila ništavna.

'Zakazivanje sjednice na kojoj bi se odlučivalo o nečemu što je neustavno uvelo bi predsjednika parlamenta ili onog tko bi je zakazao u zonu kaznene odgovornosti. Ako bi donijeli takvu odluku, i zastupnici bi bili kazneno odgovorni', upozorava Vujović.

Parlamentarna većina je, prema informacijama Vijesti.me, razmatrala opciju bojkota sjednice Skupštine u petak nakon što su i službeno potvrdili da neće podržati prijedlog Đukanovića o raspuštanju.

U tom slučaju ne bi bilo kvoruma za rad, ali ni za skupštinsku odluku. Druga strana očekuje da će inicijativom za smjenu Đukanovića zbog povrede Ustava izvršiti pritisak na njega kako ne bi ukazom raspustio parlament, što je indirektno najavio.

'Da ne bih sam tumačio Ustav, pored mene je kompetentan tim pravnika, specijalista za ustavno pravo koji mi, siguran sam, neće dati da pogriješim ni ako se nađem u toj situaciji. Znate, tamo se predviđa mogućnost donošenja ukaza o raspuštanju parlamenta, ali doći ćemo do rješenja koje će poštovati slovo i duh Ustava', kazao je Đukanović u petak.

Institucionalna i politička kriza produbljena je nakon što je u parlamentu izglasano nepovjerenje vladi Dritana Abazovića te je ona sada u tehničkom mandatu. Stara parlamentarna većina nakon višednevnih pregovora postigla je kompromis da šef Demosa Lekić bude njihov prijedlog za mandatara, ali ga Đukanović nije predložio poručivši da ga nisu uvjerili da će formirati stabilnu vladu. Umjesto toga, predložio je skraćenje mandata parlamentu.

Da stvar bude kompliciranija, zastupnici DF-a, Demokrata, Demosa, Radničke partije, Prave i Ujedinjene Crne Gore podnijeli su ranije prijedlog za razrješenje predsjednice Skupštine Danijele Đurović. Sjednica je prekinuta na prijedlog DF-a kako bi se stara većina dogovorila o formiranju nove vlasti, pritom i o pitanju predsjednika parlamenta.