Polovica svjetske populacije trenutno živi u područjima koja oskudijevaju vodom, a nova predviđanja govore kako bi se ta brojka mogla povećati ukoliko se ne primijene prirodne metode za povećavanje zaliha pitke vode
UN je uoči obilježavanja Svjetskog dana voda 22. ožujka objavio izvještaj u kojem poziva na veću upotrebu 'zelenih' rješenja u suočavanju s problemom nestašice pitke vode, za koji kažu kako bi mogao pogoditi više od pet milijardi ljudi do 2050. godine, a broj ljudi ugroženih poplavama će se povećati na više od 1,5 milijardi, izvještava The Guardian.
'Potrebna su nam nova rješenja za upravljanje resursima vode kako bismo osigurali zalihe pitke vode ugrožene sve većim rastom populacije i klimatskim promjenama', izjavila je čelnica UNESCO-a Audrey Azoulay.
vezane vijesti
Gotovo 70 posto zaliha vode koristi se svakodnevno u poljoprivredi, najviše za navodnjavanje tla, 20 posto u industriji i 10 posto u kućanstvima.
Nova, 'zelena' rješenja najviše bi utjecaja mogla imati u poljoprivredi kao najvećem potrošaču. Kroz tzv. okolišno inženjerstvo moguće je smanjiti pritisak na zemlju, onečišćenje, eroziju tla i potrebu za vodom za 25 do 50 posto, a procijenjeno je da bi korištenjem ekološki prihvatljivijih sustava bilo moguće povećati poljoprivrednu proizvodnju za 20 posto na svjetskoj razini.
Mnoge države i urbane sredine se u rješavanju problema nestašice vode okreću 'zelenim rješenjima', od kojih su najprepoznatljiviji krovni vrtovi i zeleni biljni zidovi. Kina je nedavno otišla i korak dalje te započela projekt u kojem planira do 2020. izgraditi 16 pilot-gradova, tzv. gradova spužvi, u kojima bi se recikliralo 70 posto vode pomoću sustava boljeg upijanja, zadržavanja i pohranjivanja kišnice i njenog pročišćavanja, ali i obnavljanja obližnjih vlažnih područja koja imaju ogromnu ulogu u poboljšavanju kvalitete vode.
Močvare, močvarne šume, riječni rukavci i slična vlažna područja pokrivaju samo 2,6 posto svjetske površine, ali mogu uspješno ukloniti 20 do 60 posto metala iz vode i zadržati 80 do 90 posto taloga u površinskim vodama, čime su itekako korisne u pročišćavanju otpadnih voda u industrijskim područjima. Ukrajina je, na primjer, izgradila brojna umjetna vlažna područja kako bi filtrirala farmaceutske proizvode iz otpadnih voda.
Ipak, upotreba sustava temeljenih na prirodi i dalje je marginalna u usporedbi s tradicionalnom željeznom infrastrukturom i potrebno je još mnogo inicijative kako bi se postigla ravnoteža između dvaju pristupa.
