'Detaljne prognoze HNB će dati u srpnju, no već sada možemo ustvrditi kako ćemo godinu zaključiti u minusu, jer nažalost nema većeg kreditiranja ili potrošnje kućanstva u kombinaciji s padom osobnog dohotka', kazao je guverner HNB-a na panel diskusiji u sklopu drugog susreta guvernera regije, koji je okupio je središnje bankare Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Crne Gore te bankare vodećih komercijalnih banaka.

Vujčić je dodao da se ne naziru ni investicije, što je ključno za oporavak. Oporavak investicija, smatra on, mora prethoditi oporavku osobne potrošnje, s time da se pozicija kućanstava, ističe, od početka krize bitno poboljšala, odnosno dug se smanjio a štednja povećala. Ali se i dalje ne troši, jer je optimizam potrošača vrlo nizak, napomenuo je Vujčić u diskusiji, u kojoj su sudjelovala još trojica guvernera, Milojica Dakić iz Crne Gore, Boštjan Jazbec iz Slovenije i Kemal Kozarić iz Bosne i Hercegovine.

'Državne investicije su u pravilu znatno manje efikasne od privatnih, one moraju biti održive i imati ekonomsku logiku, dok država mora stvoriti preduvjete za njih', naglasio je Vujčić.

Dodao je da se deflacije 'ne trebamo bojati, jer se do kraja godine očekuje prosječna stopa inflacije od 0,2 posto, i u ovom trenutku ne postoje deflacijska očekivanja potrošača u segmentima eneregije i prehrane'.

Na pitanje moderatora okruglog stola igraju li guverneri obrambenu utakmicu, pozivajući sve druge da budu inovativni dok oni ne mijenjaju ništa, slovenski guverner Boštjan Jazbec je istaknuo da je očito da su očekivanja od centralnih bankara prevelika i da stav oko monetarne politike koja u svojim osnovama stvari mijenja kamatnim stopama više ne vrijedi.

'Slovenija je na dobrom putu da izađe iz krize, generirane zadnjih godina od ulaska u Europsku uniju. Stabilizirali smo bankarski sustav, premda je jedini novac koji je na raspolaganju onaj poreznih obveznika', ustvrdio je Jazbec, dodavši da očekuje da do kraja godine Slovenija izaći iz recesije i pokrenuti gospodarski rast

Guverner HNB-a Boris Vujčić danas je, komentirajući najavu uvođenja poreza na kamate na štednju od 1. siječnja 2015., još jednom ponovio da ako zakon bude donesen po rezidencijalnoj osnovi, ne bi trebalo doći do odljeva štednje u inozemstvo, pogotovo ako će stopa oporezivanja biti 12 posto, jer ne bi učinila atraktivnijim ulaganja u inozemstvu, gdje su kamatne stope niže.

'Ukoliko dođe do izlijevanja depozita u dionice ili obveznice, to bi s jedne strane utjecalo na djelomičnu promjenu pasive banaka, a s druge strane bi poduzećima otvorilo mogućnost alternativnih oblika financiranja', zaključio je Vujčić.

Na susretu guvernera u Rovinju raspravljalo se i o monetarnoj politici te o mjerama protiv globalnih kriza u financijskom sektoru, korištenju novca centralnih banaka za poticanje gospodarskog rasta i utjecaju moćnih središnjih banaka poput FED-a ili ECB-a na nacionalnu monetarnu politiku.

Voditelj makroekonomske analize u Odjelu monetarne i ekonomske politike u Banci za međunarodna plaćanja (BIS) Dubravko Mihaljek predstavio je izglede za oporavak svjetskog gospodarstva, istaknuvši da rast u SAD-u, Europi, Japanu i Velikoj Britaniji postupno jača, dok jedino Kina ima problema s postizanjem zadovoljavajućih stopa rasta. Po njegovim riječima, rast u regiji karakteriziraju ulaganja u građevinu.

'Treba poticati obrazovanje, reformirati tržište rada i pronaći novac za istraživanje i razvoj', poručio je Mihaljek.