U Madridu je u ponedjeljak počela dvotjedna međunarodna konferencija o klimatskim promjenama COP25, na kojoj bi svjetski vođe trebali dati odgovor na pitanje kako zaustaviti gorući problem današnjice. Samit se odvija u trenutku u kojem klimatske promjene postaju sve vidljivije: Raste prosječna temperatura na godišnjoj razini, požari haraju od Arktika i Amazonije do Australije, a uragani divljaju tropskim područjem. Dražen Šimleša, sociolog s Instituta Ivo Pilar i aktivist Zelene akcije, nije optimist
'Ništa se neće dogoditi, na razočaranje ekologa i ljudi koji misle da su takvi događaji presudni, a iz jednog jednostavnog razloga - gotovo sve zemlje dolaze s figom u džepu', kaže za tportal Dražen Šimleša. Ističe da nemamo razloga očekivati da će se u Madridu dogoditi nešto jer 'ukupan rast emisija ugljičnog dioksida i ekološkog otiska na globalnoj razini nije pao s neba'.
'Danas najbogatije zemlje najviše pridonose tome, posebno po glavi stanovnika. Radimo to potpuno pogrešno kao vrsta. Bavimo se klimatskim promjenama koje su posljedica određenog ekonomskog sustava, pa i određenog političkog načina donošenja odluka i uređenja određene razine svijesti', objašnjava Šimleša.
Dok ta tri područja ne uredimo na održiviji način, ističe sociolog i aktivist, bespredmetno je govoriti o klimatskim promjenama. 'Bavimo se posljedicom, a ne uzrokom', ističe Šimleša.
vezane vijesti
Uoči samita glavni tajnik UN-a Antonio Guterres odaslao je dramatičnu poruku kazavši da čovječanstvo hitno mora zaustaviti rat protiv planeta. Guterres je istaknuo da svijet ima tehnička i ekonomska sredstva za zaustavljanje klimatskog kaosa, ali ono što nedostaje je politička volja. Pohvalio je mlade koji preuzimaju vodstvo u borbi protiv klimatskih promjena.
Dosad preuzete obveze protiv globalnog zatopljenja 'posvema su nedostatne', poručio je Guterres te je oslikao mračnu budućnost čovječanstva suočenog s 'klimatskom krizom'. Smatra da zbog svega toga subvencije za fosilna goriva i gradnju elektrana na ugljen moraju prestati te ističe da bez suradnje država, koje su najveći onečišćivači, cilj neće biti ostvaren.
Izvješće UN-ova znanstvenog panela objavljeno u utorak govori da su emisije CO2 prosječno rasle za 1,5 posto godišnje u posljednjih deset godina i nema nikakvih nagovještaja usporavanja, a zapravo bi se zagrijavanje trebalo usporavati za 7,6 posto godišnje od 2020. do 2030. ako se svijet nada poštovati granicu od +1,5°C.
Dosad je samo 68 država, uključujući male otočne države koje su najizloženije posljedicama klimatskih promjena, iskazalo spremnost provoditi dodatna smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2020. Ali te države proizvode samo osam posto ukupnih emisija stakleničkih plinova, kažu stručnjaci i ne vjeruju da će velike sile, poput Kine, na samitu COP obećati dodatna smanjenja.
>>> Ovdje završava svjetsko smeće: Uvoz plastičnog otpada skočio 171 posto, scenariji sve crnji
Sjedinjene Države, kojima je na čelu klimatoskeptik Donald Trump, u procesu su povlačenja iz Pariškog klimatskog sporazuma. SAD je prošlog mjeseca i službeno pokrenuo jednogodišnje otkazno razdoblje, dio procedure vezan za izlazak iz sporazuma. Povlačenje će formalno stupiti na snagu dan nakon sljedećih američkih predsjedničkih izbora i neposredno prije sljedećih pregovora UN-a u studenom 2020. Glasnogovornik američkog State Departmenta kazao je za The Guardian da će američka delegacija aktivno sudjelovati u pregovorima na COP-u 25 radi zaštite američkih interesa i pravila igre za američka poduzeća.
Šimleša je uvjeren u to da treba po strani ostaviti besmislenu raspravu o tome jesmo li i koliko odgovorni za klimatske promjene te je li to prirodno ili neprirodno. Zemlje i gradovi, kaže, u borbi protiv klimatskih promjena mogu mnogo napraviti na manjoj razini. Mnogi već pametno i dobro rade za svoje zajednice. Mehanizmi i metode adaptiranja na klimatske promjene, od hrane preko energije do transporta, povećavaju kvalitetu života u nekoj lokalnoj zajednici.
'Trebamo se mijenjati zato što nam je nešto bolje. Pustimo filozofiranja i priče za neka druga vremena - sada je potrebno pokrenuti akciju, a ljudi trebaju osvijestiti to da se bolje živi u gradu koji, primjerice, uredi transport na održiv način ili kroz sustav javne nabave daje potporu za lokalnu proizvodnju ekološke hrane; imamo primjer Beča i drugih gradova koji su napravili iskorake u tome. Tamo ljudi već sada žive sretnije, a to je naš cilj', navodi Šimleša.
Neovisno o tome što radi SAD, objašnjava naš sugovornik, ljudi trebaju promovirati održiv razvoj koji onda utječe na smanjenje utjecaja klimatskih promjena na lokalnoj razini. Šimleša dodaje da se neće spriječiti ova situacija na globalnoj razini, ali postoji već čitav niz primjera za to da ti sustavi na lokalnoj razini, ako su zaista održivi, stvaraju početnu prednost.
'To je jako bitno ako dođe do još veće eskalacije u vremenskim nepogodama i utjecaju klimatskih promjena', tvrdi stručnjak za održiv razvoj.
Znači li to da je bitan svaki pojedinac u borbi protiv ovoga problema te da ne možemo opravdanja za inertnost podvesti pod egidu 'što ja mogu promijeniti kad Kina i Amerika zagađuju'?
'Sve je to izgovor. Zar svi mi čekamo da Kina i SAD odluče što će, pa ćemo onda mi za njima? Onda ih možemo pustiti da se dogovaraju sljedećih 20 godina, a svi mi idemo kući i ne trebamo trošiti novac ni na što', jasan je Šimleša.
'Stalno gledamo što će napraviti drugi, a ne pitamo se što mi možemo napraviti, pogotovo mi u Hrvatskoj - zemlji koja je bogata ekosustavima i resursima, a slabo ih iskorištavamo za povećanje kvalitete života. To je ono čime se trebamo baviti, a ne Kinom i SAD-om, jer time povećavamo kvalitetu života vlastitih stanovnika i dajemo dobar primjer', poručuje aktivist Zelene akcije.
Ipak, upozorava na to da svatko može nešto napraviti i da sve počinje od nas samih kao pojedinaca. 'Trebamo biti svjesni toga da su klimatske promjene velik izazov i da će biti potrebna kolektivna akcija, a ljudi će se trebati udružiti jer onda imamo puno veći efekt. Ako ostanemo na tome da svatko od nas radi samo za sebe, to nas neće približiti nekoj društvenoj promjeni', zaključio je Šimleša.
