Ono što je za sada neupitno je to da Grad Otočac prostornim planom u Podumu ima 18 hektara zemljišta namijenjenog za gospodarenje otpadom, na kojem je izgrađeno odlagalište otpada po svim zakonom predviđenim normama.

Gradonačelnik Otočca Stjepan Kostelac kaže da će o tome odlučiti građani te da se trebaju sagledati ekonomske i ekološke opcije.

'Grad Otočac zbrinjava otpad u dvije kazete koje u potpunosti zadovoljavaju naše potrebe do 2017. godine. Imamo i novu kazetu koja je u potpunosti prazna i stoji neiskorištena. U dvije kazete koje koristimo može se zbrinuti 80.000 tona komunalnog otpada, pri čemu su one dosad popunjene s oko 60.000 tona otpada, a to znači da će nam ta razlika od 20.000 tona biti dovoljna za zbrinjavanje otpada u sljedeće tri godine. U slobodnoj kazeti ima prostora za zbrinjavanje 50.000 tona komunalnog otpada i u Ministarstvu zaštite okoliša i Županiji znaju da imamo izgrađenu kazetu te da nije upotrijebljena, stoga su nas pitali što namjeravamo učiniti s tom trećom, praznom kazetom. Rekao sam da ćemo je zatvoriti praznu', kaže gradonačelnik Kostelac.

No kad pogledamo situaciju u pojedinim gradovima koji se muče sa smećem, dodaje gradonačelnik, počeli smo ozbiljno razmišljati o mogućoj financijskoj isplativosti zbrinjavanja njihova komunalnog otpada.

'Makarska zbrinjava komunalni otpad u Varaždinu i plaća 1.000 kuna po toni plus prijevoz do Varaždina, a mi bismo mogli zbrinuti njihov otpad. Bilo bi im puno jeftinije, a mi bismo imali financijsku korist. Jer zašto predviđeni prostor ostaviti neiskorištenim, a računica je jasna: kad bismo zbrinuli njihovih 50.000 tona otpada, ostvarili bismo dobit od, recimo, 50 milijuna kuna', objašnjava Kostelac.

Treba također uzeti u obzir činjenicu da se sva odlagališta komunalnog otpada u Hrvatskoj moraju zatvoriti do kraja 2017. godine, nakon čega će biti oformljeni regionalni centri za odlaganje komunalnog otpada, njih desetak u cijeloj Hrvatskoj. Za Otočac će najbliži biti centri za gospodarenje otpadom Rijeka, Karlovac ili Zadar, kojima će morati plaćati zbrinjavanje.

'Želimo pružiti građanima mogućnost da sagledaju komparativne razlike vezane za obični komunalni otpad, a poznato je da zbrinjavamo i otpad iz Općine Vrhovine', pojašnjava.

Gradonačelnik Makarske Tonči Bilić na naš upit kako komentira moguću inicijativu o zbrinjavanju makarskog komunalnog otpada u Otočcu nije krio iznenađenje, štoviše iskazao je zainteresiranost i spremnost da odmah stupi u kontakt s predstavnicima vlasti Otočca.

'Svakako smo zainteresirani za mogući poslovni kontakt s Gradom Otočcem jer sadašnje stanje sa zbrinjavanjem komunalnog otpada na području Varaždina za nas više nije prihvatljivo, prvenstveno zbog velikih financijskih troškova, a potom i zbog velike udaljenosti. Odmah ću stupiti u kontakt s gradonačelnikom Otočca kako bismo na obostrano zadovoljstvo pokušali iznaći određena rješenja', kazao je gradonačelnik Makarske Tonči Bilić.

Prihvaćanjem makarskog komunalnog otpada Grad Otočac riješio bi problem s neiskorištenom (praznom) kazetom za komunalni otpad, a ujedno ostvario (ne)malu financijsku dobit kojom bi 'pokrpao' višemilijunske minuse u gradskoj blagajni koje ovaj grad čine najzaduženijim u Hrvatskoj. 'Hoće li će se ostvariti ovaj poslovni pothvat te suradnja između dva grada, o tome će odlučiti građani Otočca. Stoga nikakve odluke nećemo donositi naprečac', kazao je gradonačelnik Otočca Stjepan Kostelac.