Trećeg dana razgovora s kandidatima za Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa saborski Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove ispitao je gotovo 30 kandidata. Iako su prvi dan 'saslušanja' pitanja članova odbora bila uglavnom vezana uz Zakon o sprečavanju sukoba interesa, kandidati, zahvaljujući medijima već dobro pripremljeni po pitanju zakona, danas su odgovarali na pitanja vezana uz njihov dosadašnji rad i životopis
Iako pred Odborom za izbor i imenovanja predstoji još jedan dan razgovora s kandidatima, već je sada jasno da su se na natječaj za povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa prijavili uglavnom dosadašnji zaposlenici državne uprave, državnih tvrtki, policije, revizori te novinari. Ništa drukčije nije bilo ni danas, trećeg dana intervjua, kada su u razgovorima dominirali zaposlenici policije.
Jedan od njih, Jozo Ljubičić, koji u policiji radi kao glavni policijski inspektor na Trešnjevci i bavi se gospodarskim kriminalom kazao je da je nakon 20 godina rada u policiji došlo do zasićenja zbog čega je sreću odlučio okušati na natječaju za Povjerenstvo. Odgovarajući na pitanje HDSSB-ovog Dinka Burića je li u svom radu imao doticaja s aferom Fimi medija i kako su nezakonitosti u toj aferi (op. a. u koju je bio upetljan i MUP) prolazile mimo odjela gospodarskog kriminala, Ljubičić je kazao da je 'indikativno da je čovjek koji je načelnik odjela gospodarskog kriminala na tu funkciju došao nakon tek dvije do tri godine provedene u MUP-u'.
'Je li normalno da bivši ministar unutarnjih poslova Kirin bude involviran u aferu Fimi medija, a da nitko drugi u MUP-u ne zna da se događaju nepravilnosti? Nije li to vama čudno?' zapitao je Burić.
'Bilo mi je čudno i da je takva osoba došla do ministarskog mjesta', iskreno je odgovorio Ljubičić.
Na pitanja o aferi Fimi medija morao je odgovarati i Zlatko Mauhar, koji u policijskom Nacionalnom uredu za suzbijanje organiziranog kriminala i korupcije radi kao policijski savjetnik za gospodarski kriminal. Naime, njega je Burić upitao je li znao za korupciju koja se u policiji događala za vrijeme dva ministra - Kirina i Rončevića.
'Naše postupanje se bazira na prijavama i zahtjevima drugih državnih institucija, uglavnom DORH-a. Sva saznanja koja skupimo mi šaljemo DORH-u. Sudjelovao sam u nekim konkretnim slučajevima o kojima govorite, ali ne mogu govoriti o tome', kazao je Mauhar
Među najpoznatijim optuženicima u aferi Fimi medija je i bivši ravnatelj Carine Mladen Barišić, o kojem je podulje govorio jedan od najpoznatijih zviždača Robert Matijević. Kako je kazao u razgovoru pred Odborom za izbor i imenovanja, već se 10 godina bori da Hrvatska postane bolje mjesto, u sklopu čega je već dva puta na vlastiti zahtjev saslušavan u Saboru kako bi Odboru za unutarnju politiku i Nacionalnom vijeću za korupciju govorio o korupciji u Carini.
'Trenutačno sam nezaposlen i u invalidskoj sam mirovini na koju sam bio prisiljen zbog mobinga koji je vršio Mladen Barišić', kazao je Matijević, koji je obnašao funkciju pomoćnika ravnatelja Carine, a kasnije i višeg inspektora u Carini.
O svojim saznanjima o korupciji u Carini već je nekoliko puta govorio javno, a 2009. bio je i na saslušanju pred Nacionalnim vijećem za korupciju. 'To saslušanje je bilo tajno i ne mogu vam govoriti o detaljima, ali vidio sam kasnije da je zaključak vijeća bio da je nešto trulo u carini', kazao je Matijević, koji je, po svom priznanju, održao i 40-ak sastanaka s glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem i podnio 40-ak prijava koje su se uredno odbacivale pod izlikom 'nije mogao znati'.
O svom radnom mjestu govorio je i umirovljeni birgadir Zvonimir Mahečić, koji je devet godina radio u Uredu predsjednika RH. 'Umirovljen sam na vlastiti zahtjev 2007. Kada sam otišao iz Ureda predsjednika, vratio sam se u vojsku i dvije godine sam radio u Glavnom stožeru. Zadnju godinu prije umirovljenja otišao sam na školovanje u ratnu školu Ban Josip Jelačić. Iako sam završio ratnu školu i nadao se napredovanju, ostao sam na istoj razini i nakon toga sam odlučio otići u civilni sektor', rekao je Mahečić, koji danas radi za međunarodne institute i think-tankove.
S obzirom na to da je devet godina radio u Uredu predsjednika, članovi odbora zapitali su ga i je li ikada iskoristio svoj položaj kako bi nešto dobio, makar i neku sitnicu. 'Ne, nije se to dogodilo. Pretpostavljam, s obzirom na to da sam u Ured predsjednika došao '96. za vrijeme Franje Tuđmana i ostao dio Mesićevog mandata, da ne bih ostao u Uredu da sam imao repova', rekao je Mahečić priznavši da je jednom prigodom dobio pršut od stranke koji je proslijedio u kuhinju Ureda predsjednika.
Kazao je kako ne bi imao problem, kao član Povjerenstva, pozvati predsjednika države na ostavku, a pred visokim državnim funkcijama straha nema ni kod Davora Panića, koji trenutačno radi kao informatičar u Dukatu. Naime, na pitanje bi li imao problem pozvati predsjednika države ili premijera na ostavku, Panić je isplaio: 'Ne bih. Oni imaju problem, a ne ja.'
Bivšeg pomoćnika ministra u nekoliko ministarstava u razdoblju od 1996. do 2008., Lovru Pejkovića HDSSB-ovac Burić pitao je smatra li sukobom interesa činjenicu da stranka, koja prima novac iz proračuna, svojoj predsjednici kupi broš vrijedan pet tisuća kuna. 'Izričito je zabranjeno primati darove ili novčane poklone. Ako je vrijednost dara veća od 500 kuna, onda je to problem', odgovorio je Pejković.
HDZ-ovog Dujomira Marasovića je pak zanimalo ima li razlike u tome da stranka plati stranačku večeru 20 tisuća kuna legalnim novcem ili kupi broš. 'Ne razgovaramo o političkim strankama, nego o dužnosnicima i mogu li se primati darovi ili usluge. Ručak se ne navodi u zakonu, piše samo da je zabranjeno primanje darova', rekao je Pejković.
Najdulje, gotovo pola sata, na razgovoru se zadržao splitski dopisnik portala Index.hr Dragan Miljuš, kojeg su članovi odbora upitali i za mišljenje zašto se toliko novinara prijavilo na natječaj za Povjerenstvo. 'U posljednje dvije godine dvije tisuće novinara ostalo je bez posla. Onima koji su zadržali posao plaće su smanjene, a za te novce moraju raditi duplo više posla', pojasnio je Miljuš.
Iako je većina kandidata bila uglavnom zadovoljna Zakonom o sprečavanju sukoba interesa, Miljuš je otvoreno rekao da je zakon loš. Naime, podsjetivši da su pod ingerencijom Povjerenstva svi dužnosnici, Miljuš je iznio podatak da je prošle godine to tijelo postupalo u samo 78 predmeta. 'Povjerenstvo bi trebalo ispitivati i nesrazmjer između prijavljene i realne imovine i gledajući napise u medijima i broj predmeta po kojima je postupano mislim da Povjerenstvo nije radilo svoj posao', rekao je Miljuš poručivši da povjerenstvo i zakon ne smiju sami sebi biti svrha.
Splitskog gradonačelnika Željka Keruma, s kojim se često nađe u sukobu, nazvao je 'hodajućim sukobom interesa', što je inspiriralo i HDZ-ovog Dujomira Marasovića da se javi za riječ. On je pak u svom monologu pred Odborom za izbor i imenovanja podsjetio na slučaj splitskog rodilišta koje je trebalo biti izgrađeno od države, a pristupnu cestu trebao je izgraditi grad Split.
'Grad je potpisao tu obvezu i izgradnja ceste je bila uvjet za uporabnu dozvolu za rodilište. Kada je Sanader dao ostavku, odmah sljedeći dan Kerum me nazvao i rekao da neće raditi tu cestu. Smatram da je Miljuš u pravu i vidljivo je iz satelita da je Kerum u sukobu interesa. Naime, umjesto ceste do rodilišta, Kerum je odlučio raditi cestu ispred hotela Marjan, koji je privatni projekt. Iako sam tada na to upozoravao, splitska javnost stala je na Kerumovu stranu. Kako je moguće da javnost nije stala na moju stranu? I danas si postavljam to pitanje i to ću se pitati i kada budem umirao', požalio se Marasović