Prijevod s hrvatskog bio bi mnogo lakši i jednostavniji. Premijer Sanader je obećao i Srbiji i Crnoj Gori da će im ti dokumenti biti ustupljeni, ali nestrpljivi susjedi bi ih željeli, pa se čuju kritike da Hrvatska jedno obećava, a drugo u stvarnosti radi. U Vladi kažu da su i dosad aktivno pomagali preostalim zemljama u regiji na putu prema euro-integracijama, pa tako i Srbiji.

'Što se tiče zahtjeva za ustupanjem prijevoda pravne stečevine Europske unije, Hrvatska je i u tom kontekstu spremna pomoći svim zemljama u regiji, pa tako i Srbiji. Dakle, u odgovarajućem trenutku, kada Srbija započne pregovore s Europskom unijom i kada dođe do te faze, Hrvatska će joj ponuditi takvu pomoć', kaže glasnogovornik Vlade Zlatko Mehun

'Trebamo pomoći susjedima'

Pitali smo predsjedničke kandidate, budući da to dijelom spada i pod ovlasti prvog čovjeka zemlje, kako bi oni postupili u ovom slučaju i bi li susjedima poklonili skupe prijevode.

Predsjednički kandidat SDP-a Ivo Josipović smatra da je pitanje darovanja prijevoda pitanje ukupnih dobrih odnosa Hrvatske i u okviru uzajamne suradnje i pomoći ne bi imao ništa protiv da se prijevodi daju susjedima.

'Naravno da dobrosusjedski odnosi podrazumijevaju uzajamnost i očekujem i od susjeda da u svakoj prilici, kada je to moguće, po potrebi uzvrate pomoć. To je dio mirotvorne politike koju zastupam', kaže SDP-ov predsjednički kandidat.

Njegov bivši stranački kolega, nezavisni predsjednički kandidat Milan Bandić smatra da Hrvatska treba u svakom smislu poduprijeti susjedne zemlje na njihovu putu ka europskim integracijama. 'To je zalog sigurnosti, suradnje, budućnosti i napretka naših zemalja. Stoga nisam protivnik ideje da Srbiji i Crnoj Gori, a potom i Bosni i Hercegovini ustupimo potrebne prijevode. To je samo dio onoga što možemo učiniti za našu što skoriju sigurniju i stabilniju budućnost. Nadam se da će naši susjedi cijeniti takvu prijateljsku gestu', kaže zagrebački gradonačelnik.

'Darovanje prijevoda je proeuropski potez'

Za Vesnu Pusić Hrvatska sada ima jedinstvenu priliku da susjedima ustupi hrvatske prijevode pravne stečevine Europske unije. 'Ti prijevodi mogu našim susjedima pomoći kao radne verzije, a mi ih ne možemo prodati, već samo pokloniti. Takav poklon bi bio višestruko cijenjen. Koristi proeuropskim snagama u tim zemljama da imaju argumente, a za nas je dobro jer vodi susjedstvo prema stabilizaciji. To je naš interes jer nema stabilne kuće bez stabilnog susjedstva. Zato je nama interes da te zemlje napreduju ka europeizaciji', kaže Pusić.

To bi bila pozitivna gesta i za Hrvatsku i za susjede, smatra ona, jer je to jedan od načina da Hrvatska uistinu praktično pokaže da može biti lider u regiji. 'Nadam se da će Vlada prihvatiti prijedlog da se susjedima stavi na raspolaganje prijevode', rekla je Pusić.

S druge strane, Miroslav Tuđman kaže da ne zna radi li se tu o javnim ili tajnim dokumentima. 'Ako su javni dokumenti, onda se tu nema što poklanjati nego se dođe u knjižnicu i fotokopira', ih kaže on. Za njega je tu zanimljiva jedna druga stvar. Tuđman kaže da je to političko pitanje koje ide na mlin zahtjevima iz Europske unije, koja pokušava sve jezike u bivšoj Jugoslaviji podvesti pod jedan, o čemu je i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy nedavno govorio.

'Ključno je pitanje da li je to isti jezik ili nije. A to smo riješili još 1967. Deklaracijom o nazivu i položaju hrvatskog jezika. A pošto je to tako, onda je nama svejedno hoće li se oni za članstvo u EU pripremati na hrvatskom, mađarskom ili engleskom. Samo ne s porukom da je to isti jezik', poručio je on.

Mogućnost da se očituju o ovom pitanju ponudili smo svim predsjedničkim kandidatima, ali se oni o tome nisu željeli izjasniti.